'Ovi rezultati poticaj su za istraživanja o tome može li butirat pomoći sanirati stanice i obnoviti oštećenja koja uzrokuje moždani udar, oštećenje kralježnice i smanjiti ubrzano propadanje kognitivnih sposobnosti', kaže autor studije...
Mikroorganizmi koji žive u crijevima mogu izmijeniti proces
starenja, što bi moglo dovesti do liječenja bolesti na
temelju prehrane, pokazalo je istraživanje provedeno na
Tehnološkom sveučilištu u Singapuru.
Svi živi organizmi, uključujući ljudska bića, koegzistiraju s
mnoštvom mikrobnih vrsta koje žive u njima i na njima, a
istraživanja provedena u posljednjih 20 godina utvrdila su
njihovu važnu ulogu u prehrani, fiziologiji, metabolizmu i
ponašanju.
Tim koji je predvodio profesor Sven Pettersson s Lee Kong Chian
Medicinskog fakulteta, transplantirao je crijevne mikrobe iz
starih miševa (starih 24 mjeseca) u mlade miševe (stare šest
tjedana) u čijim crijevima nema bez klica. Nakon osam tjedana,
kod mladih miševa došlo je do razvoja crijevne
mikroflore i neurona u mozgu.
Pokazalo se da je posljedica neurogeneze (stvaranja neurona u
mozgu) posljedica množenja crijevnih mikroba koji stvaraju
specifičnu masnu kiselinu butirat.
Butirat nastaje mikrobnom fermentacijom prehrambenih vlakana u
donjem crijevnom traktu i potiče proizvodnju hormona koji se
naziva FGF21, a koji igra važnu ulogu u regulaciji tjelesne
energije i metabolizma. Kako starimo, proizvodnja butirata se
smanjuje.
Znanstvenci su pokazali da davanje butirata mladim miševima kod
kojh nema klica, stvara istu reakciju kao neurogeneza kod
odraslih miševa.
‘Ovi rezultati poticaj su za istraživanja o tome može li butirat
pomoći sanirati stanice i obnoviti oštećenja koja uzrokuje
moždani udar, oštećenje kralježnice i smanjiti ubrzano
propadanje kognitivnih sposobnosti’, poručuje za portal
Medical Expers voditelj studije prof.
Sven Peterson.
Studija je objavljena u časopisu Science Translational
Medicine.