U Međimurju se troši preko 90% antibiotika u izvanbolničkoj sredini. Iako antibiotici ne djeluju na viruse, u zemljama s neracionalnom potrošnjom antibiotika tipično u zimskim mjesecima počinje rasti i potrošnja antibiotika
Svake godine u Europi umire otprilike 33 000 ljudi od infekcija
uzrokovanih višestrukootpornim bakterijama, što je otprilike kao
da se svaki treći dan sruši jedan zrakoplov. Većina, gotovo tri
četvrtine takvih infekcija je povezano sa zdravstvenom skrbi.
Glavni pokretač nastanka rezistentnih sojeva je primjena
antibiotika. Potrošnja antibiotika u svim područjima života, ne
samo u humanoj medicini, već i u veterini, poljoprivredi utječe
na nastanak i širenje rezistentnih sojeva. Problem infekcija
bakterijama otpornim na antibiotike je glavni javnozdravstveni
problem koji nadmašuje problem uzrokovan ukupnim brojem infekcija
koje zajedno uzrokuju virus gripe, virus HIV-a i tuberkuloza.
Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje infekcija i
koji spašavaju ljudske živote, no prekomjerno korištenje dovodi
do učestalih nuspojava od koji je pojava mikroorganizama otpornih
na više ili gotovo sve raspoložive antibiotike jedna od najtežih.
Djelotvornost antibiotika i mogućnost kontroliranja bakterijskih
infekcija osnova je na kojoj počivaju mnoga dostignuća moderne
medicine, kao što su intenzivna kemoterapija, invazivni
dijagnostički i terapijski zahvati. Nažalost, zbog prekomjerne,
često nepotrebne upotrebe antibiotika dolazi do razvoja
otpornosti bakterija koja se ogleda i u sve većoj otpornosti
bakterije E. coli kao najčešćeg uzročnika izvanbolničkih
urinarnih infekcija i K. pneumoniae otporne na karbapeneme,
osobito moćne antibiotike, koji predstavljaju posljednju liniju
obrane.
U cilju podizanja svjesnosti i svijesti građana o nužnosti
racionalne upotrebe antibiotika 18. studeni proglašen je
Europskim danom svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic
Awareness Day, EAAD), koji se obilježava već 12. godinu za redom
te isto tako i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima (World
Antibiotic Awareness Week, WAAW), kojeg je 2015. godine
proglasila Svjetska zdravstvena organizacija. Slične kampanje u
tom se tjednu provode u zemljama diljem svijeta, a ohrabruje
podatak kako je pet država u Europi, do sada, uspjelo značajno
smanjiti potrošnju antibiotika.
Antibiotici šireg spektra nisu uvijek nužni i njihova uporaba
potiče otpornost na antimikrobna sredstva. Velike razlike u
njihovoj uporabi među različitim zemljama ukazuju na potrebu
preispitivanja indikacija za njihovu primjenu u mnogim zemljama i
bolnicama.
Jedini način borbe protiv otpornosti bakterija na antibiotike je
edukacija o mjerama sprječavanja i kontrole infekcija, higijena
ruku, redovito cijepljenje, obuka svih članova zdravstvene
zajednice, poboljšano pružanje informacija prema bolesnicima i
njihovim članovima obitelji, praćenje infekcija povezanih s
pružanjem zdravstvene skrbi na lokalnoj i nacionalnoj razini te
jedna od najvažnijih stvari, osmišljavanje programa upravljanja
uporabom antimikrobnih lijekova.
Samoinicijativno liječenje antibioticima bez savjeta liječnika,
kao i pritisci pacijenata na liječnike za propisivanjem
antibiotika, značajni su čimbenici u poticanju prevelike
potrošnje antibiotika. U Međimurju se troši preko 90% antibiotika
u izvanbolničkoj sredini, što znači propisano od liječnika
primarne zdravstvene zaštite. Najveća potrošnja se bilježi u
zimskim mjesecima kada se češće javljaju infekcije gornjih dišnih
puteva koje su najčešće uzrokovane virusima. Iako antibiotici ne
djeluju na viruse, u zemljama s neracionalnom potrošnjom
antibiotika tipično u zimskim mjesecima počinje rasti i potrošnja
antibiotika. I u Hrvatskoj se bilježi ovaj indikator prekomjerne
uporabe antibiotika.
Jedino edukacijom građana i zdravstvenih radnika možemo sačuvati
djelotvornost antibiotika. Razvojem svijesti i racionalnim
pristupom u upotrebi antibiotika možemo već danas učiniti mnogo
za očuvanje te jedinstvene skupine lijekova po mnogočemu, a
neophodne za dobrobit ljudi, napredak medicine i očuvanje svih
njezinih postignuća.