S povećanjem mirovine prešli su granicu prihoda koja im je jamčila da će država za njih plaćati besplatno dopunsko osiguranje, pa je za njih povećanje mirovine značilo gubitak
Dok je Vlada još branila svoju mirovinsku reformu, posebno se
hvalila time kako je uz redovito usklađivanje mirovina, u
kolovozu ove godine za dodatnih 3,13 posto izvanredno povećala
primanja 253 tisuće umirovljenika kojima je određena najniža
mirovina, piše
novilist.hr
No, to dodatno povećanje od prosječno pedesetak kuna mnogima je,
među umirovljenicima zapravo značilo da raspolažu s manje novca.
S povećanjem mirovine prešli su granicu prihoda koja im je
jamčila da će država za njih plaćati dopunsko osiguranje.
Viša mirovina značila je da sada moraju odvojiti 70 kuna za
dopunsko osiguranje, pa je za njih povećanje mirovine značilo
gubitak. Upozoravale su i kod prijašnjih usklađivanja
umirovljeničke udruge na taj apsurd, a ministri su odgovarali da
će pokušati pronaći rješenje za problem, odnosno da će se
razmisliti o podizanju dohodovnog cenzusa na osnovi čega se
ostvaruju pravo na dopunsko osiguranje na teret države.
No, i dalje samci koji primaju više od 1.939,39 kuna mirovine ili
oni koji žive u kućanstvu gdje je prihod po članu obitelji veći
od 1.516, 32 kune moraju plaćati policu dopunskog osiguranja. To
znači da su s dva redovita usklađivanja umirovljenici koji su
prešli taj prag i za pet kuna, izgubili pravo na besplatno
dopunsko osiguranje.
Dohodovni cenzus
Po svemu sudeći takvo stanje će ostati do kraja mandata sadašnje
Vlade, jer u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstava
zdravstva za sljedeću godinu, objavljenom u javnom savjetovanju,
nema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom
zdravstvenom osiguranju.
U Sindikatu umirovljenika Hrvatske su izračunali da će u rujnu
nakon drugog ovogodišnjeg usklađivanja još desetak tisuća
umirovljenika izgubiti pravo na besplatno zdravstveno osiguranje
zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za
3,13 posto. Zato pozivaju ministra zdravstva Milana Kujundžića da
odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske
linije siromaštva od 2.496,5 kuna za samca, piše
novilist.hr
Napominju i da je kod prošlog usklađivanja na proljeće više od
tri tisuće umirovljenika dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali
su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali početi
plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih
negativan.
– Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik
gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja – upozoravaju iz
Sindikata umirovljenika.
Dohodovni cenzus, na osnovi kojeg se određuje pravo na besplatno
dopunsko osiguranje nije se mijenjao 15 godina, iako su u
međuvremenu rasli i troškovi života i plaće i mirovine. U tom
razdoblju su, primjerice, mirovine porasle za oko 34 posto, a
plaće za čak 54 posto.
No, svi oni koji, kao samci, dobivaju mirovinu veću od 1.939 kuna
moraju plaćati dopunsko osiguranje, ako ne žele snažnije
participirati u troškovima svog liječenja, iako su i službeno u
skupini koja je ostala ispod linije siromaštva.
Društvo nejednakosti
Sindikat umirovljenika napominje i da se u posljednjih sedam
godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države
smanjio za više od 200 tisuća, odnosno s 944 tisuće na sadašnjih
oko 743 tisuće. Među onima koji imaju to pravo je oko 163 tisuće
umirovljenika, ali sa svakim povećanjem pa tako i rujanskim od
dva posto njihov se broj smanjuje.
– Takvo je postupanje neshvatljivo, tim više što su istovremeno
povećane mirovine. Upozoravaju i na to da je svaki treći građanin
Hrvatske stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo, te da
trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje
situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja
mirovine ostaju bez dopunskog osiguranja.
Kad je u pitanju i najniža mirovina koju je država odredila za
oko 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće
poljoprivrednika i gotovo 13 tisuća bivših obrtnika, pa je tako,
primjerice, radniku s 35 godina staža zajamčila mirovinu od 2.251
kunu, koja se umanjuje za prijevremeno umirovljenje.
Stručnjaci godinama upozoravaju da bi se novac namijenjen za
najniže mirovine bolje podijelio ako bi se pravo na najnižu
mirovinu ostvarivalo na osnovi imovinskog cenzusa, a ne samo na
osnovi statusa.
Na taj bi se način po njima onda odredilo i pravo na korištenje
besplatnog dopunskog osiguranja pa bi na njega pravo imali oni
koji doista teško žive, a ne oni koji imaju niska mirovinska
primanja, ali ostvaruju dodatne prihode od imovine.
No, Hrvatska je još daleko od toga da doista imovinski cenzus
bude kriterij za ostvarivanje bilo kojeg prava, pa tako i onog na
besplatno dopunsko osiguranje, javlja
novilist.hr
Negodovanje Sindikata umirovljenika
Zbog toga je i na Vladinom portalu e-savjetovanje svoje
negodovanje iznio Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji ističe da
već nekoliko godina traže izmjene spomenutog zakona, kako bi se
utvrdio novi cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret
proračuna.
Otkrivaju da su od rujna 2018. godine umirovljeničke udruge u
više navrata pregovarale s dužnosnicima Ministarstva zdravstva te
da su stekao dojam da će se novi cenzus utvrditi još ove godine.
Iste najave je, podsjećaju iz sindikata umirovljenika, davao i
bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko
Pavić.