Oba prijedloga, i o rebalansu proračuna za 2019. i projekciji proračuna za iduću godinu, su usvojena
U Banskim dvorima započela je 187. sjednica Vlade na kojoj
su, između ostalog, izneseni i usvojeni prijedlozi rebalansa
proračuna za ovu godinu te projekcija proračuna za 2020. i 2021,
kao i paket novih poreznih reformi. Premijer Andrej
Plenković je najavio i povećanje minimalne plaće za 250
kuna.
Iako je zbog drame oko koeficijenata prosvjetara bilo upitno hoće
li ministri iz redova HNS-a doći na sjednicu, ipak su došli
kao što je predsjednik stranke Ivan Vrdoljak i najavio nakon
jučerašnjeg koalicijskog sastanka.
U uvodnom obraćanju premijer Andrej Plenković je čestitao
ministrima što su svi danas ipak došli na sjednici Vlade.
– Današnja sjednica Vlade ima brojne važne točke. Osvrnuo
bih se posebno na energetsku strategiju koja je od strateške
važnosti za Republiku Hrvatsku. Posebno je važan i prijedlog o
povećanju minimalne plaće.
Naš prijedlog je da se poveća na 3250 kn neto iznosa, što znači
da će brutno iznos biti 4062 kn – kazao je premijer
istaknuvši da je u mandatu njegove Vlade minimalna plaća ukupno
povećana za 100 eura.
Rebalans proračuna za 2019.
Ministar financija Zdravko Marić govoreći o rebalansu proračuna
je kazao da se ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. smanjuju
sa 140,3 milijardi kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za
1,3 milijarde kuna.
Navodi da se najveća povećanja rashoda državnog proračuna u
2019. odnose na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za
zaposlene (494,2 milijuna kuna), povećanje izdvajanja za mirovine
(849,6 milijuna kuna), financiranje prve faze projekta
terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni
priodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350 milijuna kuna,
povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi (za osobnu
invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175, 5
milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust (41 milijuna kuna) te
sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu (122 milijuna kuna).
Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama (796,9
milijuna kuna), smanjenje za naknade korisnicima aktivne politike
zapošljavanja (151 milijuna kuna), smanjenje na rashodima za
nabavu nefinancijske imovine.
Po prvi put smanjenje nominalnog duga
Što se tiče proračuna za iduću godinu ministar je istaknuo kako
po prvi put planiraju suficit od 0,2 posto te kako je putanja
smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u četri puta brža od
očekivane. – Imamo čak i nominalno smanjivanje javnog duga.
Dakle, ne samo udjelom u BDP-u, kao relevantan pokazatelj, nego
čak i nominalan – kazao je ministar. Oba prijedloga, i o
rebalansu proračuna za 2019. i projekciji proračuna za iduću
godinu, su usvojena.
Usvojen je i četvrti paket porezne reforme koji donosi nova
porezna rasterećenja u iznosu od 2,4 milijarde kuna što
zajedno s prethodna tri kruga iznosi 9 milijardi kuna
poreznoga rasterećenja, ali i nacrt prijedloga zakona o
blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici
Hrvatskoj.