NEZAPOSLENOST U MEĐIMURJU Otvaranje tržišta rada u Njemačkoj i Austriji moglo bi nas uvesti u probleme već sljedeće godine

Otvaranje tržišta rada u Njemačkoj i Austriji moglo bi nas uvesti u probleme već sljedeće godine. Kao specifičnost je istaknuta činjenica da četvrtinu nezaposlenih čine pripadnici romske nacionalne manjine

U proteklih šest godina, odnosno u razdoblju od 2013. do 2019. godine, broj nezaposlenih u Međimurju je pao s 8.300 na današnjih 2.016 osoba. Uspoređujemo li s istim razdobljem prošle godine to je 9,2 posto manje nezaposlenih, pa je trenutna stopa nezaposlenosti 4,7 posto. To su samo neki od podataka o nezaposlenosti u Međimurskoj županiji izneseni na posljednjoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK ŽK Čakovec.

Predstojnik čakovečkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao specifičnost istaknuo je da četvrtinu nezaposlenih čine pripadnici romske nacionalne manjine. Tome pridonosi njihova obrazovna struktura, jer među 520 nezaposlenih Roma njih 310 nema završenu osnovnu školu, a 170 je završilo osnovnoškolsko obrazovanje.

Dodatni problem zapošljavanja Roma je i nedostatak radnog iskustva, odnosno radnih navika. Zbog toga HZZ Rome uključuje u programe obrazovanja za deficitarna zanimanja, čime im olakšava ulazak na tržište rada. S tim ciljem se isplaćuju i potpore za zapošljavanje i javne radove kako bi na taj način stekli osnovne radne navike i iskustvo. U Međimurju je trenutno na javnim radovima zaposleno 120 osoba, od čega 48 Roma.

Jedan od gorućih problema na tržištu rada je i smanjenje broja radno aktivnog stanovništva, odnosno učestale migracije. Zbog toga se međimurski poslodavci sve češće susreću s nedostatkom potrebne radne snage, a taj bi problem ubrzo mogao postati još veći. HZZ ga pokušava umanjiti mjerama Aktivne politike zapošljavanja kao što su potpore za zapošljavanje i usavršavanje radnika, potpore za očuvanje radnih mjesta i potpore za samozapošljavanje. Kroz te programe u Međimurje je tijekom 2018. godine isplaćeno 23,5 milijuna kuna, pri čemu je značajan dio novca osiguran iz Europskog socijalnog fonda.

Kako je problem nedostatka radne snage sve prisutniji na cijelom području Hrvatske, najavljene su izmjene Zakona o strancima u dijelu koji se odnosi na rad državljana trećih država u RH. Tako se planira ukidanje tzv. kvotnog sustava koji je vrijedio dosad i primjena tzv. sustava testa tržišta rada.

Prema tom prijedlogu poslodavci bi se ubuduće sa svojim potrebama za zapošljavanje obraćali HZZ-u, najverojatnije elektronskim putem, a potom će zavod utvrditi raspolaže li u svojoj evidenciji nezaposlenih određenom radnom snagom koja je potrebna poslodavcu. Tako bi se dala prednost domaćoj radnoj snazi, dok bi se uvozu radnika pribjegavalo u slučaju nedostatka određene radne snage na domaćem tržištu rada.

Ovaj problem komentirao je i predsjednik Gospodarskog vijeća Mladen Križaić.

– Moram naglasiti da nas u 2020. godini očekuje otvaranje tržišta rada u Austriji i Njemačkoj. Tu očekujem određene probleme, pogotovo u međimurskom gospodarstvu, jer to su nama najbliža tržišta rada. Teško je sada ocijeniti kako će se sve to odvijati, ali osjećam da bi moglo biti problema – rekao je Križaić.