Europski povjerenik za unutarnja pitanja Dimitris Avramopoulos naglasio je da snaga Schengena ovisi o tome koliko je to područje uključivo
Europska komisija donijela je odluku koja kaže da je
Hrvatska ispunila tehničke kriterije za ulazak u schengensku
zonu, a predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker
pozvao je države članice da brzo prime Hrvatsku u punopravno
članstvo tog bezgraničnog prostora.
– Odajem priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je
uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje
schengenskom području. Samo ako smo ujedinjeni i složni možemo
osigurati snažnije schengensko područje. Dijeljenje postignuća
Schengena mora biti naš zajednički cilj. Zbog toga vjerujem da će
države članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska ubrzo
postala punopravna članica Schengena – izjavio je Juncker.
Europski povjerenik za unutarnja pitanja Dimitris
Avramopoulos naglasio je da snaga Schengena ovisi o tome
koliko je to područje uključivo. – Sada kad je Hrvatska
poduzela mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta,
to moramo priznati. Kad postane punopravna članica schengenskog
područja, pridonosit će njegovu daljnjem jačanju i osiguravanju
bolje zaštite granica Europske unije – rekao je Avramopoulos,
koji u Strasbourgu upravo drži press konferenciju na ovu
temu.
Na konferenciji za novinare povjerenik Avramopoulos je,
odgovarajući na pitanja slovenske novinarke, rekao da
slovensko-hrvatska granica nije bila predmet evaluacije hrvatske
spremnosti za Schengen jer će to biti unutarnja granica kad
Hrvatska uđe u schengenski prostor.
– Što se tiče slovensko-hrvatskog spora oko granice, stav
Europske komisije je poznat: nemamo komentar, to je čisto
bilateralno pitanje koje ni na koji način ne utječe na primjenu
schengenskih pravila u Hrvatskoj – rekao je Avramopoulos.
Unutar kolegija europskih povjerenika, priznao je, bilo je
različitih pogleda tijekom ove rasprave o Hrvatskoj i Schengenu.
Neizravno je time potvrdio da je povjerenica za Slovenije Violeta
Bulc imala primjedbi. No, dodao je Avramopoulos, najvažnije je
vidjeti ishod rasprave, a ishod je takav da je Komisija potvrdila
prolazak Hrvatske na tehničkoj evaluaciji. Neovisni europski
stručnjaci provjeravali su na terenu, od lipnja 2016. do svibnja
2019., kako Hrvatska primijenjuje schengenske standarde u nizu
područja.
Već ranije su pozitivno ocijenili, a Komisija potvrdila da
Hrvatska primijenjuje schengenska pravila u područjima zaštite
podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike,
politike vraćanja, Schengenskog informacijskog sustava (SIS),
vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. A
danas je konačno Komisija potvrdila da je Hrvatska poduzela
potrebne mjere i u području upravljanja vanjskim granicama. Oko
toga je bilo najviše poteškoća jer je u posljednjem terenskom
posjetu stručnjaka koji su radili evaluaciju utvrđeno da je
Hrvatska ispunila zadane kriterije, ali da je za nekoliko tih
kriterija potrebno još napraviti poboljšanja.
“Udovoljeno, ali potrebno poboljšanje”, glasila je ocjena po
nekoliko točaka koje se tiču nazora granice s Bosnim i
Hercegovinom, nabavke tehničke opreme za nadzor, korištenje
posebeno obučenih pasa i slično. Tada se možda činilo da Hrvatska
ipak neće proći na tehničkoj evaluaciji do kraja mandata ovog
saziva Komisije, no hrvatska Vlada i Ministarstvo unutarnjih
poslova ubacili su u višu brzinu i poslali Komisiji još četiri
“follow-up” izvješća o napretku po najspornijim
točkama.
Nabavljamo i dresiramo još 18 pasa”, javljeno je, među ostalim
brojnim detaljima, iz Zagreba u Bruxelles. I ta dodatna izvješća,
od kojih je posljednje poslano 2. listopada, očito su razjasnila
stvar do kraja, do te mjere da su stručne službe Komisije mogle
zaključiti da je Hrvatska ispunila sve kriterije.
Iz Komisije sada naglašavaju kako Hrvatska treba nastaviti s
radom kako bi osigurala dosljednu primjenu svih mjera u tom
području. Ali sada je Komisijin prijedlog ulaska Hrvatske u
Schengen dovršen, usvojen, i šalje se u Vijeće EU, gdje države
članice odlučuju o tome hoće li i kada zaista primiti Hrvatsku u
to bezgranično područje unutar Europske unije.