VIŠE OD 500 UGOSTITELJA U ČAKOVCU Ministar Gari Cappelli: ‘Ako je nešto važno ugostiteljima, važno je i za naš turizam’

Svoje lokalne proizvode tom prilikom prezentirala su međimurska i riječka obiteljska poljoprivredna gospodarstva te međimurski vinari

Više od 500 ugostitelja iz cijele Hrvatske okupilo se na prvom Nacionalnom kongresu ugostitelja u Čakovcu, a podršku ovom događaju pružili su i ministar turizma Gari Cappelli, predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora Darinko Kosor i župan Međimurske županije Matija Posavec.

U pozdravnim govorima i uvodnoj prezentaciji predstavnici Koordinacije ugostitelja Hrvatske Marin Medak i Vedran Jakominić naglasili su kako je grad Čakovec danas domaćin iznimno važnog događaja za razvoj ugostiteljstva i turizma u Hrvatskoj.

– Tijekom prošlih mjeseci otvorili smo važan dijalog s predstavnicima vlasti i želimo nastaviti u tome smjeru. Struka je ta koja je na kraju egzekutor, a država je regulator. Želimo dobro poslovati, plaćati poreze i vjerujemo da je sinergija ključ u razvoju ugostiteljstva i turizma u Hrvatskoj. Danas smo kroz tri panela obuhvatili važne teme primjene modela Kravata u ugostiteljstvu, poreznog i administrativnog opterećenja i izazove u ljudskom potencijalu, prvenstveno kroz nedostatak radne snage koji smo svi osjetili – najavili su Medak i Jakominić.

Prva panel rasprava fokusirala se na predstavljanje modela Kravata, a odmah na početku predsjednik Koordinacije ugostitelja Hrvatske Marin Medak naglasio je da se bilo koji proizvod može prezentirati te da ako postoji sinergija – sve se može napraviti.

– Zato nam trebaju Metro, Veronika, PIK… Kravatu nosi milijardu ljudi u svijetu i ona je simbol uglađenosti i simbol ugostiteljstva. Ovim projektom može se potaknuti tri do pet milijardi kuna proizvodnje. Ugostitelji su na 15 milijardi od 125 milijardi maloprodaje, a u Americi je ugostiteljstvo preraslo maloprodaju – rekao je Medak.

Direktor prodaje svježeg mesa PIK Vrbovec Boris Cvetković istaknuo je da je Model kravata odlična priča te da surađuju s preko 100 farmi diljem Hrvatske.

– Tržište se jako mijenja. Imamo problema u realizaciji, treba razmišljati globalno i djelovati lokalno – rekao je Boris Cevtković.

Veronika Šurbek iz tvrtke Veronika rekla je da se oni susreću s problemom dostave.

– Jedini smo proizvođač isključivo hrvatskog mlijeka, ali nemamo potvrdu da je domaće. Mlijeko hrvatskih farmi koriste i oni koji proizvode iz uvozne sirovine. Sir je proizveden u RH, ali s mlijekom iz uvoza. Treba poticati domaću proizvodnju – rekla je Šurbek.

Direktorica i članica Upravnog odbora Prima grupe Gordana Pušetić rekla je da su vertikalno integrirani na 57 lokacija, da koriste materijale iz Hrvatske te da je hrvatski hrast najkvalitetniji u Europi.

Filip Gajer iz Metroa rekao je da oni nisu trgovački lanac nego 30 posto poslovanja rade kroz dostavu.

– Domaći proizvodi su zastupljeni i imamo partnerske odnose. Svjesni smo da bez ugostitelja ne bi postojao taj dio biznisa – 60% biznisa nam je Horeca – rekao je Gajer.

Direktor tvrtke WYG Mladen Vojković govorio je o projektu promoviranja Hrvatske kao gastro destinacije u svrhu boljeg razvoja turističke ponude.- Bavili smo se i malim proizvođačima. Istraživanjem rada malih proizvođača zaključili smo da postoje problemi oko dostave. Razvili smo strateški dokument operativne naravi koji radi na promociji hrvatske gastronomije i poboljšanju kapaciteta – rekao je Vojković.

Ministar turizma Gari Cappelli podsjetio je da je 30 posto turista koji dolaze u Hrvatsku motivirano gastronomskom ponudom te da bez gastronomije nema turizma.

– Intencija manjeg PDV-a u ugostiteljstvu nije spuštanje cijena, nego otvaranje prostora za povećanje plaća i nove investicije. Gostima moramo dati vrijednost i poticat ćemo korištenje EU fondova za razvoj turizma. Ako je nešto važno ugostiteljima, onda je važno i za naš turizam – rekao je Cappelli.

Druga panel rasprava bavila se problematikom poreznog opterećenja u ugostiteljstvu, odnosno potencijalnim poreznim i administrativnim rasterećenjem u ugostiteljstvu i povezanim djelatnostima te najavljenim smanjenjem PDV-a na pripremu i usluživanje hrane. Na raspravi su sudjelovali Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva poduzetništva i obrta, Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije, Vilma Tolić iz IPRH (Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske), Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa i Žakline Troskot, poduzetnica i vlasnica slastičarnice Amelie.

Svi sudionici su se složili da postoje brojni izazovi s kojima se susreću ugostitelji, ali i da je zadatak države pojednostaviti propise kako bi se poduzetnici mogli maksimalno fokusirati na razvoj poslovanja. Tom prilikom pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac pozvala je Vedrana Jakominića, predstavnika Koordinacije ugostitelja Hrvatske na sastanak, kako bi detaljnije razgovarali o ovoj problematici.

Treća panel rasprava bavila se važnim pitanjem iseljavanja, radne snage i edukacije djelatnika u ugostiteljstvu. O promjenama koje slijede i kako se adekvatno pripremiti za nadolazeću sezonu raspravljali su Petar Lovrić iz Udruge nezavisnih poduzetnika poslodavaca, voditelj projekta Raise the Bar Coca-Cola HBC Hrvatske Filip Verbanac, direktor Zarja grupe Zvonimir Belić, vlasnica tvrtke Posao u turizmu Nataša Kačar, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

– Plaće u ugostiteljstvu su bolje nego ikad, ali na trenutni opseg posla moramo uvesti dodatnu radnu snagu jer inače nećemo opstati. Imali smo 2017.  godine gubitak u poslovanju jer nismo imali radnika pa smo uvozili ljude koji nemaju dovoljno znanja – rekao je Vlašić.

– Država je morala prepoznati situaciju i uputiti poduzetnike da dolazi nedostatak radne snage. No nije bilo reakcije od države i poduzetnici su se morali sami snalaziti – rekao je Belić.

– Koga ćemo uvesti? Uvozna snaga niti je školovana, niti ima iskustva i problem je jezična barijera. Strani radnik košta nas više nego domaći, a događa se da imamo animozitet među domaćim i stranim radnicima jer su stranim radnicima viša primanja. Država je nažalost maćeha prema našoj djelatnosti – rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Nakon panel rasprava, posjetitelji su mogli odabrati između četiri zanimljive radionice. Prva se odnosila na kulturu ponašanja i ophođenja do stola i za stolom te podizanje kvalitete usluge u ugostiteljstvu, a koju je provodio Damjan Miletić iz Poslovne akademije Rijeka. Mixologiju koktela na drugoj radionici predstavio je Marin Nekić, a sve o franšiziranju u sektoru hrane i pića i neiskorištenom potencijalu takvog načina poslovanja na trećoj radionici iznio je vlasnik franšize Surf’n’Fries Adria Andrija Čolak.

Svoje lokalne proizvode tom prilikom prezentirala su međimurska i riječka obiteljska poljoprivredna gospodarstva te međimurski vinari. Prvi Nacionalni kongres ugostitelja tako je na najbolji i najreprezentativniji način pokazao kako su domaći proizvodi, tradicija i znanje najbolji recept za uspjeh turizma i ugostiteljstva u Hrvatskoj.

– Drago mi je da je Međimurje domaćin ovakvog skupa, jer su ugostitelji važna karika cjelokupnog dojma o jednoj sredini, no isto tako daju i veliki doprinos ukupnom razvoju turizma jer iznimno je važno kakav je njihov pristup prema turistima i kvaliteta njihove ponude. Čovjek je ključ uspjeha u svemu pa tako i u turizmu te su ugostitelji važni dionici svih nagrada i rezultata koje Međimurska županija u turizmu ostvaruje – kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je sudjelovao na Nacionalnom kongresu ugostitelja sa zamjenicom Sandrom Herman.