Vjerojatno bismo svi trebali više spavati. Danas je takav tempo života da zbog brojnih dnevnih obaveza moramo pronalaziti dodatno vrijeme, a najlakše ga je ukrasti od sna...
San je, pak, usko povezan s kognitivnim sposobnostima koje su
slabije kada smo neispavani, a jače kada smo odmorni.
U istraživanju objavljenom u
časopisu Science otkriveno je na koji način
manjak sna utječe na naš mozak. U vrijeme predviđeno za spavanje
mozak se priprema za stvaranje sinaptičkih proteina u području
oko sinapsi, no ukoliko ne spavamo, ovaj se proces zaustavlja
i ostajemo bez proteina koji su vrlo važni za funkcioniranje
mozga.
‘Rezultati ove studije su facinantni. Potvrđuju nešto u što smo
dugo sumnjali – vezu između unutarnjeg sata i ponašanja tijekom
spavanja’, objašnjava za Scientific
American neuroznanstvenik Robert Greene sa
Sveučilišta Texas Southwestern Medical Center.
Kada smo pospani, aktivna su dva čimbenika: pritisak da zaspimo –
sve nas više privlači da glavu spustimo na jastuk i sve je
glasniji naš unutarnji sat koji nam govori da je došlo vrijeme za
odmor. U tom trenutku mozak se priprema za posljednju fazu u
proizvodnji sinaptičkih proteina, koja će nastupiti kada zaspimo.
Istraživanje provedeno na miševima na Sveučilištu
Zuerich pokazalo je da postoje dva vrhunca u 24-satnom
periodu koja su presudna za pravilno funkcioniranje mozga,
odnosno dobro pamćenje i brzo razmišljanje. To su vrijeme
pred buđenje i vrijeme pred počinak.
Vrijeme pred spavanje povezano je s izgradnjom proteina koji su
ključni za stvaranje svih ostalih proteina, a vrijeme pred
buđenje važno je za proteine povezane sa sinaptičkim
funkcijama. Svi ti proteini ‘pripremaju teren’ za
regeneraciju sinapsa tijekom spavanja.
Kod miševa koji nisu spavali nisu se događala ova dav vrhunca u
24-satnom ciklusu te nije dolazilo do proizvodnje spomenutih
proteina. Mozak je i dalje vršio sve funckije pripreme, no nije
proizvodio proteine. To upućuje na činjenicu koliko je bitan san
za regeneraciju i pravilno funckioniranje mozga.