S posla u Hrvatskoj dnevno izostaje više od 80.000 ljudi, a kontrolori HZZO-a već su zatekli nepravilnosti. Među četiri grada s najviše bolovanja je Čakovec
Jeste li na kavi umjesto, primjerice, u krevetu, ako vaša
dijagnoza zbog koje ste otvorili bolovanje to zahtijeva
– mogu provjeriti kontrolori Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje kojih je sve više i imat će sve veće
ovlasti.
– Prvo se pregledava medicinska dokumentacija. Ako nešto nije
jasno, kontrolor naravno može pozvati pacijenta u ambulantu
njegovog izabranog liječnika i pregledati ga. A u onom
najdrastičnijem slučaju, možemo ga posjetiti i na mjestu gdje je
prijavljen – kaže Nenad
Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Svaki zaposleni stanovnik Hrvatske u prosjeku na bolovanju
provede šest dana na godinu.
– Nisam baš toliko puno bio na bolovanju. Po potrebi, kad sam čir
operirao. Malo veće te neke stvari – kaže Marijan
Radeljić iz Zagreba.
– Ne sjećam se da sam ikad otvorila bolovanje
– kaže Jelena Šuran. Za razliku od njih, sada s
posla izostaje više od 80.000 ljudi na dan. A kontrolori
HZZO-a već su zatekli nepravilnosti.
U prvih šest mjeseci pregledali su 7069 ljudi na
bolovanju. Za više od trećine njih, 2653, zatražili su da
bolovanje zatvore. Sto devedeset i sedam bolovanja otvoreno
je više nego prošle godine. A lani su bolovanja HZZO koštala
milijardu i pol kuna, jednako toliko i poslodavce. Iako su
bolovanja u većini slučajeva otvorena opravdano, neka od njih
neopravdano dugo traju. A liječnik ponekad teško može znati je li
pacIjent iskren.
– Nije lako to prepoznati. Ljudi se danas vrlo lako informiraju
putem Facebooka, putem tih internetskih stranica o simptomima
određenih bolesti. Pa mogu navoditi neke simptome koje nije lako
prepoznati, odnosno dokazati. Bilo da se potvrdi ili negira –
kaže Milan Mazalin, liječnik u Domu
zdravlja Centar.
Ove se godine najviše bolovalo u Zagrebu, Gospiću, Čakovcu i
Krapini. Najmanje bolovanja otvarali su Dubrovčani, Virovitičani,
Koprivničani i Pazinjani. Epidemije i infekcije,
problemi s kostima, mišićima i kronične bolesti najčešće
natjeraju ljude da izostanu s posla. A o tome koliko će dugo biti
na bolovanju, odlučuju samo njihovi liječnici.
– Problem je što se danas odgovornost za stopu bolovanja svela
samo na liječnike opće medicine. Koji imaju pravo, ali više
obvezu i krivnju ako nešto krene po zlu – kaže Mazalin. Pa
će im laknuti kada kontrolori dobiju veće ovlasti jer će zajedno
odlučiti koliko i tko doista treba boraviti na bolovanju.