Znate li kako u Hrvatskoj izgleda život počinitelja kaznenih djela po izlasku na slobodu ili kada su uključeni u probaciju? Mogu li brzo pronaći posao i o čemu najviše ovisi njihova prilika za uspješan povratak u obitelj i društvenu zajednicu?
Toj populaciji do prije nekoliko godina bilo je
gotovo nemoguće naći posao, dok im danas prilike na tržištu
rada idu u prilog. Često su, bez adekvatne socijalne i ljudske
potpore, suočeni s osjećajem manje vrijednosti i niskog
samopouzdanja. Novi pristupi i metodologije u njihovoj
resocijalizaciji doprinose njihovom samopouzdanju i umanjuju
osjećaj socijalne isključenosti.
Osjećaj isključenosti odvaja čovjeka od
zajednice
Počinitelji kaznenih djela nakon izvršenja svojih
kaznenopravnih sankcija nastoje postati ravnopravni članovi
zajednice, u čemu im je jedan od najvažnijih ciljeva
ostvarivanje prihvaćenosti od obitelji te zaposlenje s kojim bi
osigurali svoj samostojan i samostalan život. Novi korak u
slobodu izazovan je kako za njih, tako i za zajednicu u koju se
vraćaju. Nerijetko se susreću sa socijalnom isključenošću, što
dodatno umanjuje njihov osjećaj vrijednosti i samopouzdanja.
Poznata je činjenica da su u Hrvatskoj poslodavci suočeni sa
sve većim nedostatkom radnika te su tako postali otvoreni i za
zaposlenje osoba koje su odslužile svoje kaznenopravne
sankcije. Stvarnost je drugačija te iskazuje da se te osobe
često ne mogu nositi s novim izazovom na slobodi bez
preliminarnog procesa osobne resocijalizacije. Nedovoljna
učinkovitost zajednice u njihovom prihvatu i reintegraciji,
lako (p)ostane začarani krug njihova povrata u kriminalno
okruženje.
Najuspješniji inozemni sustavi pripremaju počinitelje
kaznenih djela za odgovornost slobode
Najuspješniji penalni, postpenalni i probacijski sustav u
svijetu ostvaruje Norveška. Počinitelje kaznenih djela od samog
dolaska na odsluženje svojih kaznenopravnih sankcija počinje se
pripremati za život s vrijednostima odgovornosti, etike i
samopouzdanja. Na samom ulasku na odsluženje, počinitelji
dobivaju svoje radno mjesto, potiče ih se na kvalitetan odnos
sa svojim obiteljima, uključeni su u mnoge proaktivne programe
i terapije, a sve s ciljem jačanja njihove motivacije za
promjenu dotadašnjeg neprimjerenog načina življenja. S tim
procesima, postotak ponavljanja kaznenih djela u Norveškoj
iznosi tek dvadesetak posto. Na drugom kraju svijeta, u SAD-u,
tijekom izdržavanja kazne dio zatvorenika prolazi kroz vođene
programe socijalizacije pasa iz skloništa za napuštene
životinje, koji dokazano počiniteljima kaznenih djela pomažu u
izgradnji samopouzdanja te boljim socijalnim vještinama prije
njihova izlaska na slobodu.
Iz zatvorskih zidina u novi život
U Hrvatskoj počinitelji kaznenih djela izdržavaju svoje kazne u
zatvorima i kaznionicama, a dio kazne, kao što je rad za opće
dobro i uvjetna osuda, izvršavaju na slobodi i u to su vrijeme
uključeni u probaciju. Probacija je uvjetovana i nadzirana
sloboda, a za svakog osuđenika individualizirani program
izrađuje, a zatim njegovu provedbu i nadzire nadležni
probacijski ured. Udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode iz
Čakovca vodi najveće sklonište za napuštene životinje u
Republici Hrvatskoj, a od 2012. godine i sama sudjeluje u
resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u
suradnji s Probacijskim uredom Varaždin te je na izvršavanje
rada za opće dobro do sada primila tridesetak osuđenika.
S.N.A.G.A. ŽIVOTA – inovativna metodologija koja
osnažuje vrijednosti življenja na slobodi
Osnaživanje samopouzdanja, samopoštovanja, osjećaja pripadnosti
uz razvijanje socijalno-poduzetničkih inicijativa značajno
pomaže počiniteljima kaznenih djela nakon izvršavanja njihovih
kaznenopravnih sankcija. Stvaranje preduvjeta za njihov
samopouzdan i odgovoran povratak u društvenu zajednicu krajnji
je cilj novog projekta S.N.A.G.A. ŽIVOTA,
kojeg sufinancira Europski socijalni fond u okviru Operativnog
programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014 -2020; a vodi
udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode s
partnerima: Hrvatskom školom Outward Bound,
Centrom za rehabilitaciju Silver te
Međimurskom županijom. U naredne dvije godine
oni će provoditi set projektnih aktivnosti. U ostvarenju
navedenog cilja, poslužit će im inovativna metodologija,
građena sintezom inozemnih stručno potvrđenih metodoloških
pristupa koji već iskazali svoju uspješnost.
Ovaj pilot projekt realizirat će se na prostoru Međimurske i
Varaždinske županije s ciljem da se nakon ostvarenih rezultata
i evaluacije, njegova primjena integrira u mogući redovan
postpenalni sustav resocijalizacije navedene skupine korisnika.
Navedeni projekt i njegova inovativna metodologija uskoro će
biti predstavljeni hrvatskim građanima i stručnoj javnosti.