Stigao na razmjenu

NOVI UČENIK Tajvanac Kai-yu Hsu pohađa Elektrostrojarsku školu u Varaždinu: ‘Hrana je super, a i zrak je čist’

Vrlo sam zadovoljan i jako mi se sviđa ovdje. Svi se trude oko mene i pomažu mi oko jezika. Učim pomalo hrvatski, kaže Kay-yu.

Šesnaestogodišnji Tajvanac Kai-yu
Hsu
iz Hualiena s oko 800.000 stanovnika, novi je
učenik varaždinske Elektrostrojarske
škole
. Ove godine došao je na razmjenu učenika
preko Rotary kluba, piše
24 sata

Upisan je u drugi razred, u program medijskog tehničara. U svojoj
zemlji, koja ima oko 24 milijuna stanovnika, Kai-yu je završio
smjer koji je vrlo sličan hrvatskom gimnazijskom programu, a
ovdje je upisan u obrazovni program koji obuhvaća puno praktičnih
radionica, kako bi mladi Tajvanac mogao usvojiti što više
praktičkog znanja.

Stigao na razmjenu

U razredu mu se sviđa i bolje mu odgovara naš sistem školovanja,
jer u sadašnjem razredu ima samo 25 učenika.

– Na Tajvanu nas je u razredu bilo 50. To je bilo previše
učenika, pa smo međusobno pričali. Nastava je počinjala u 7 sati,
a završavala u 17 ili 18 sati. Imali bismo i po 9 predmeta
tijekom dana. Sat je trajao 50 minuta, a imali smo i jedan sat za
ručak u školi – ispričao je Kai-yu.

Ne voli previše ni matematiku, ali obožava sport, posebno odbojku
i košarku. Sviđa mu se hrvatski nogomet, ali mu je hrvatski jezik
težak za izgovaranje.

– Dobro se uklopio u razred. Jako je ljubazan, pristojan i
srdačan. Mnogi su se učenici odmah prijavili da mu pomognu s
prijevodom. Prema dokumentima koje smo dobili o njemu, vidljivo
je da je dobar učenik iako je kod njih sistem ocjenjivanja više
opisnoga karaktera – rekla je Kai-yuova razrednica Romina
Dukši
, profesorica povijesti i likovne umjetnosti, te
dodala da se Kai-yu jako trudi i da je spreman slušati.

Super su ga prihvatili

Drago joj je što ga je razred tako dobro prihvatio. Ravnatelj
Igor Kos kaže da je odlično što su dobili
učenika na razmjeni iako je to prvi put u njihovoj školi i da su
svi učenici i profesori pozitivno reagirali.

– To je i nešto više od škole za život. Malo smo morali
individualizirati program za njega.

Nismo ga htjeli ugurati u te naše kalupe. Cilj nam je i da malo
nauči hrvatski. Inače su učenici u tim azijskim zemljama više
disciplinirani i odgovorniji prema radu, pa nije problem ako ih
je i 50 u razredu – kazao je Igor Kos, ravnatelj
Elektrostrojarske škole u Varaždinu, koju pohađa više od 1000
učenika.

Viktorija Ratković, kolegica iz Kai-yuova
razreda, koja mu pomaže s jezikom, također je oduševljena.

‘Hrana vam je super’

– Volim mu pomagati jer uvijek saznam zanimljive stvari za koje
još nisam čula. I svi u razredu se vole družiti s njim. Pokušali
smo ga naučiti rečenicu ‘riba ribi grize rep’, no nije uspio
savladati jer mu je teško – smije se Viktorija.

Kai-yu je došao u Varaždin 31. srpnja te će se na isti datum
iduće godine morati vratiti u svoju zemlju. Kad odraste, želi
biti poduzetnik kao i njegov otac, a ako bude prilike, svakako bi
volio i kasnije posjećivati Hrvatsku jer mu se ovdje jako sviđa.

– Baka je turistički boravila u Hrvatskoj i pričala mi je kako je
to predivna zemlja s jako društvenim i dragim ljudima. Želio sam
je i ja upoznati – rekao je Kai-yu.

Hrana je super, obožavam hamburgere

Dobro se smjestio i u varaždinskoj obitelji kod koje će živjeti
ove godine. Sa zamjenskim ‘bratom’ uči hrvatski i igraju
videoigre, a sa zamjenskom ‘mamom’ odlazi u šetnje i upoznavanje
Varaždina, pa sjednu u kafić na Coca-Colu, koju jako voli.

– Ovdje je hrana super. Obožavam goveđi hamburger, a i zrak je
čist – kaže mladi Tajvanac, koji najbolje govori materinskim
mandarinskim kineskim jezikom.

Engleskim se služi pomalo i kaže da ga baš ne voli. Kai-yuov otac
je poduzetnik, a majka domaćica te se oboje bave humanitarnim
radom. Ima i dvije mlađe sestre.

Inače, najbolje rezultate na PISA testiranjima uporno pokazuju
baš istočnoazijske zemlje poput Japana, Južne Koreje, Hong-Konga,
Singapura. U zapadnom svijetu najuspješnija je Finska, ali i ona
posljednjih godina sve češće ostaje u sjeni Singapura.

Prvi u Pisa testiranjima

Neke od zemalja koje najviše ulažu u obrazovanje, poput SAD-a ili
Norveške, ne postižu naročite rezultate s obzirom na ulaganja.
Iako postoje razlike između obrazovnih sustava zemalja Istočne
Azije, ključni faktori uspjeha se poklapaju.

Devet godina školovanja je obavezno i počinje od šeste godine
starosti. Može se poistovjetiti s našom osnovnom školom. Oko 99%
učenika završava ovu razinu. Nakon toga učenici mogu nastaviti
obrazovanje u trogodišnjoj školi, koja se može poistovjetiti s
našom srednjom školom.

Njihove srednje škole nisu besplatne niti obavezne, ali ih
upisuje oko 95% djece. Mogu biti akademske ili zanatske prirode.
Prve pripremaju učenike za studiranje, a druge za zaposlenje
odmah poslije završetka škole.

‘Hardcore’ pristup obrazovanju

Njima je vrlo važno ulaganje u obrazovanje jer se oni vode motom
da je obrazovanje iznad svega. Takva im je i kultura, njima je
učeni čovjek primarni resurs, rekao je dr. Zoran
Stiperski
, redoviti profesor na Odsjeku za geografiju
zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Posljednji rezultati PISA (Program međunarodne evaluacije znanja
i vještina učenika) testiranja, u kojem provjeravaju znanje
učenika iz matematike, čitanja i prirodnih nauka iznenadile su
rezultatima.

Testiranje je obuhvatilo 65 zemalja i testirano je više od
500.000 đaka kao uzorak za 30 milijuna petnaestogodišnjaka.
Najbolji u sva tri područja su bili učenici iz kineske pokrajine
Šangaj, a u samom vrhu su i Singapur, Hong Kong, Tajvan, Korea,
kineska pokrajina Macau i Japan.

– Države u Aziji, pogotovo zemlje koje nazivaju ‘azijski
tigrovi’, imaju tzv. hardcore pristup obrazovanju. Jako puno
vremena provode u školama. Oni sve grane industrije temelje na
školovanju i ne prave velike razlike u poslovima. Rijetko se može
vidjeti da Nijemac u Njemačkoj čisti i pere ulice, ali u Japanu
je to normalno i to se od njih očekuje – objasnio je dr.
Stiperski, inače stručnjak za Aziju.

– Prva tri razreda učenike ne testiraju jer smatraju da procjena
učeničkih rezultata u tom životnom periodu nije od velike
koristi. Fokus je na razvoju karaktera i usađivanju sistema
vrijednosti, koji između ostalog podrazumijeva: samokontrolu,
ustrajnost, velikodušnost, pravednost, disciplinu. Dobra stvar su
i dva modela srednjih škola (jedna obrazuje za fakultet, a druga
je strukovna). Učenici se odmah mogu usmjeravati. Važno je da se
ne podcjenjuju zanatske škole, njima je to vrlo bitno – rekao je
dr. Stiperski te dodao da se cijeni kolektivnost.

Snažan naglasak je na kolektivnosti, tradiciji i poštovanju
općeprihvaćenog. Ne ohrabruje se individualnost. Cijeni se trud i
rad. Talentima i osobnostima se ne poklanja osobita pažnja. Zbog
svega toga postoji ogroman pritisak društva na postizanje visokih
akademskih rezultata i zbog toga su prvi po rezultatima u
svijetu, zaključio je dr. Stiperski, piše
24 sata
.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije