Potaknuti pitanjem koje nam je stiglo iz Županijske bolnice Čakovec, vezano uz brojnost, status i obveze njihovih spremačica, odgovor smo potražili od ravnatelja dr.sc. Tomislava Novinščaka.
U jeku pregovora o novom kolektivnom ugovoru zdravstvenih
djelatnika, nekako u drugom planu ostaju sve one službe koje nisu
medicinskog karaktera, ali su iznimno važne za funkcioniranje
zdravstvenih ustanova.
Potaknuti pitanjem koje nam je stiglo iz Županijske bolnice
Čakovec, vezano uz brojnost, status i obveze njihovih spremačica,
odgovor smo potražili od ravnatelja dr.sc. Tomislava
Novinščaka. Uvodno nam je ukratko objasnio kako djeluje
taj dio sustava,
– Uz radnike koji rade u širokom krugu tipično zdravstvenih
djelatnosti, zdravstveni sustav, pa tako i naša bolnica, počiva i
na zaposlenicima koji rade u uslužnim djelatnostima poput
vešeraja, čišćenja, kuhinje, tehničke i informatičke službe,
ekonomskih i pravnih poslova i drugih. To tzv. nemedicinsko
osoblje jedna je od ključnih karika zdravstvenog sustava koji bez
njih ne može funkcionirati. Sa zadovoljstvo mogu reći da naša
bolnica ima jedan od najboljih omjera kada se gleda odnos
zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika i s te strane imamo
zaista dobar balans – objasnio je Novinščak.
Velika fluktuacija radnika koja je zahvatila sve pore hrvatskog
gospodarstva, nije zaobišla ni ovaj segment.
– S jedne strane uočavamo odljev stanovništva, pa tako i nekih
naših radnika, prema boljim radnim uvjetima, većim plaćama i
slično. Mi kao bolnica na to ne možemo utjecati, jer smo vezani
zakonski propisanim koeficijentima prema kojima možemo platiti
ljude za njihov rad. S druge strane tu je povećanje opsega
poslova, ograničavanje mogućnosti zaposlenja i drugi razlozi koji
dovode do preopterećenosti postojećeg kadra.
U dijelu uslužnih djelatnosti bolnice imamo dosta zastarjelu
infrastrukturu, kao što je to slučaj praonicom ili paviljonom u
kojem je kuhinja. Velike vrućine, para, neklimatizirani prostori
otežavaju uvjete rada. Srećom, naša županija kao osnivač
prepoznaje sve te probleme i u suradnji s upravom bolnice traži
optimalne načine njihovog rješavanja.
Jedan od projekata koji provodimo je povećanje energetske
učinkovitosti što će zasigurno omogućiti kvalitetnije uvjete
rada. Kao što sam rekao, mi ne možemo utjecati na povećanje
plaća, jer je to u nadležnosti resornog ministarstva i Vlade, ali
zato kontinuirano radimo, uz potporu županije, na poboljšanju
radnih uvjeta u svim segmentima našeg poslovanja.
Unatoč problema s kojima se susreću u svakodnevnom radu,
Novinščak demantira veći odljev kadrova u spomenutim
djelatnostima, te iznosi planove kako ih rasteretiti.
– U ovih nekoliko mjeseci koliko obavljam dužnost ravnatelja
osobno sam zaprimio samo jedan otkaz među spremačicama i to
djelatnice koja odlazi na rad u inozemstvo. Želim napomenuti da
prema sistematizaciji i pravilniku o minimalnim uvjetima za
bolnice imamo dovoljan broj spremačica, a svi odlaske u mirovinu,
inozemstvo i drugo nastojimo nadomjestiti u što kraćem roku. Kad
govorimo o poslovima koje obavljaju, činjenica je da tijekom
popodnevnih dežurstava ili za vrijeme noćnog rada, one ponekad
uskaču kad je to potrebno timu ljudi koji rade, recimo, na
intenzivnoj ili u operacijskoj sali.
S obzirom na sterilne uvjete koji tamo vladaju u takvim
situacijama praktično imate jednog dostupnog čovjeka koji može
cirkulirati u raznošenju krvnih plazmi, krvnih pripravaka,
dijagnostičkih potreba i drugog. U pravilu tada uskaču spremačice
i to se tako odvija. Prateći praksu u drugim bolnicama došli smo
do sustava tzv. zračne pošte, koji omogućava slanje potrebnih
materijala u zatvorenim kapsulama kroz sustav cijevi, nalik
tunelskom.
Mislim da nam je to vrlo interesantno, posebno sestrinskom i
nemedicinskom kadru, spremačicama i slično, jer bi moglo tu
opterećenost raznošenjem laboratorijskih materijala, uzoraka krvi
i slično svesti na minimum, odnosno zračna pošta može to obaviti
umjesto ljudi. To je jedan mini projekt koji ćemo razraditi i
potom predstaviti. Bude li sluha za taj model siguran sam da će
pridonijeti dodatnom rasterećenju zaposlenih.
Novinščak se dotaknuo i digitalizacije bolničkih sustava.
– Što se tehničke službe tiče ona je najviše napregnuta u
informatičkom dijelu, jer smo proteklih godina napravili
strahovito velike iskorake u organizaciji bolničkog informatičkog
sustava i radimo daljnje korake u digitalizaciji sustava.
Trenutno imamo zaposleno samo četiri informatičara koji ne stignu
obrađivati svih pedesetak zahtjeva dnevno koji im stižu s raznih
bolničkih adresa, a nužni su da bi sve naše službe funkcionirale.
Tu, također, trebamo napraviti korak dalje, jer nam predstoji
serijalizacija u ljekarničkoj djelatnosti, e-nursing u smislu
digitalizacije vizita, sestrinskog posla i slično te uvođenje
digitalizacije u još neke procese, recimo za potrebe
transplantacijskog tima – zaključio je Novinščak.
