Njihov je prijedlog da se težište stavi na osobnu odgovornost svakog vozača
Obiteljski liječnici traže izmjenu odredbe Zakona o sigurnosti
u prometu po kojoj promjenu zdravstvenog stanja
pacijenta trebaju prijaviti policiji, zbog čega su izloženi
agresiji pacijenata i prekršajnom postupku te dovedeni u
situaciju da krše liječničku tajnu, rečeno je na okruglom stolu u
četvrtak.
– Ovakva odredba Zakona o sigurnosti u prometu na cestama dovodi
liječnike u sukob s profesionalnom etikom i krši institut
liječničke tajne te narušava proces liječenja, kazala
je Nataša Ban Toskić iz Korodinacije
hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), udruge koja je organizirala
okrugli stol.
– Naš prijedlog je da se sporni članak zakona izmijeni, da
ostane ograničeni dio odgovornosti na liječniku, ali da se
težište stavi na osobnu odgovornost svakog vozača – rekla je.
To znači, pojasnila je, da bi liječnik upozorio vozača da je
njegovo zdravstveno stanje narušeno i više nije sigurno za
upravljanje vozilom. Pacijent bi potpisao da je takvo upozorenje
dobio a potom, nastavi li voziti i uzrokuje nesreću, dobio
veće sankcije.
Liječnici od ranije traže izmjenu te odredbe zakona no taj
problem je aktualiziran zbog prometne nesreće ovog ljeta koju je
skrivio vozač pod utjecajem droge u kojoj su tri osobe smrtno
stradale, a zbog čega je procesuirana njegova liječnica.
Žarko Katić iz Ministarstva unutarnjih
poslova kazao je kako primjedbe KoHOM-a prilikom posljednjih
izmjena zakona nisu mogle biti uzete u obzir, jer taj članak
zakona, koji postoji od 1993. ni nije bio predmetom izmjena.
Naveo je kako je posljednjih godina bilježeno između 800 i tisuću
prijava liječnika koji su uočili promjene kod pacijenata zbog
kojih ne bi trebali voziti automobil, no ove je godine tisuću
prijava stiglo već u prvih sedam mjeseci.
Katić drži i da bi trebalo pojednostaviti Pravilnik o dijagnozama
koje liječnici trebaju prijavljivati u takvim slučajevima, a koje
donosi Ministarstvo zdravstva, kako bi se usmjerili na
najopasnije.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Sanja
Predavec kazala je pak kako su odredbe tog
Pravilnika usklađene sa praksom u Europskoj uniji.
Sutkinja Visokog prekršajnog suda Snježana Kosec
navela je kako postoje granice u postupanju suda u odnosu na
sadašnji zakon te je ocijenila kako je stvar na zdravstvenoj
struci da se odrede granice u odnosu na dijagnoze koje liječnici
trebaju prijavljivati policiji.
Sudski savjetnik Zlatko Klasić
istaknuo je pak kako sudska praksa u takvim slučajevima gotovo da
ne postoji na Visokom prekršajnom sudu jer se oni uglavnom
rješavaju u prvom stupnju na općinskim sudovima.
Tako su, rekao je, u posljednje četiri godine bila svega tri
predmeta, od kojih su dva bila oslobađajuća, a posljednji je
slučaj teške prometne nesreće na Svetoj Heleni, koji još traje
pred Općinskim sudom.
Prometni stručnjak Mario
Ševrović smatra kako je zabrinjavajući podatak da u
prometu u Hrvatskoj godišnje smrtno strada 300 ljudi te da je
Hrvatska po sigurnosti na cestama na dnu EU, pa to treba biti
stvar cijelog društva, a ne samo prometne struke.
Naveo je i neke primjere koji mogu poslužiti u rješavanju
problema oko sporne odredbe zakona. U Velikoj Britaniji
liječnici u takvim slučajevima upozoravaju vozača na njegovo
izmijenjeno zdravstveno stanje zbog kojega ne može voziti
automobil te o tome vode bilješku. Na vozaču je pak da obavi
specijalistički pregled i dokaže da takva opasnost ne postoji. U
Sloveniji prije bilo kakve prijave liječnik upućuje vozača na
specijalistički pregled a tek potom ide prijava ako za nju
postoji razlog.