Čak i ako po prirodi niste optmistični, rješenje postoji jer se pozitivan pogled na svijet može izvježbati...
Znanstvenici neprestano pokušavaju pronaći tajnu dugovječnosti.
Još uvijek ne znamo krije li se ključ dugog i vitalnog života u
genetici, okolišu, prehrani, rekreaciji, psihi ili je kombinacija
svega.
Nedavno je u časopisu Proceedings of the National
Academy of Sciences objavljena studija koja je
otkrila usku poveznicu između životnog vijeka i stanja uma,
odnosno zaključila da optimizam uvelike utječe na
dugovječnost.
Diljem svijeta raste životni vijek, no to nije garancija sretnog
života. Stoga se postavlja pitanje što je to što trebamo
činiti kako bismo bili vitalni i zadovoljni pod stare dane.
‘Optimizam je svojevrsni psihološki izvor zdravog i spokojnog
starenja’, objašnjava za portal Inverse voditeljica
studije Lewina Lee, profesorica psihijatrije na
Sveučilištu Boston. Ona i njezin tim analizirali su podatke
69,744 žena i 1,429 muškaraca te ih pitali smatraju li se
optimističnima. Istraživanje je rezultiralo određenim
obrascem.
Žene koje su za sebe rekle da su optimistične češće su bile
visoko obrazovane, a rijeđe imale dijabetes tipa 2, od žena koje
se ne smatraju optimističnima. Optimistični muškarci češće su
imali visoke prihode i manje pili alkohol od pesimističnih
muškaraca. I jedni i drugi optimisti bili su fizički
aktivni.
Kad smo kod dugovječnosti, ova je studija pokazala da
je optimizam usko vezan s duljim životnim vijekom i
kvalitetnijim životom, čak i kod osoba s kroničnim zdravstvenim
problemima.
Jedno od objašnjenja pozitivnog utjecaja optimizma na
dugovječnost i kvalitetu života je to da optimisti
doživljavaju puno manje oscilacije u raspoloženjima i emocijama
što pomaže da se brže oporave od stresa.
Drugo je da optimisti često imaju postavljene ciljeve kojima teže
i samopouzdanje za postizanje istih, što im pomaže da usvoje i
prakticiraju zdrave navike.