Korupcija, nepotizam, voluntarizam... tek su neke od odlika nekih hrvatskih političara što svakoga tko nije na državnoj sisi, užasno frustrira
Usudimo li se danas i prisjetiti kakav zanos, kakva sloga i
odlučnost su nas krasili tijekom Domovinskog rata,
vojnoredarstvene
akcije “Oluja” 1995.,
do mirne reintegracije istočne Slavonije i zapadnog Srijema
1998.
Iza razdoblja slave i ponosa u ratom razorenoj zemlji polako je
nastupalo otrežnjenje. Bolno otrežnjenje. I poneka spoznaja.
Spoznaja o tome tko je u vrijeme ratnih događanja skuhao kašu
koju će i naši praunuci kusati.
Da ne bude zabune. Te “majstore svog
zanata” smo sami birali. Istinabog, međusobno
su se ustoličili gdje kome paše čineći sve u ime i za dobrobit
naroda.
Ne ponovilo se…
Prisjeća li se još itko, u ovoj 2019., kolektivnog ponosa zbog
ostvarenog sna o vlastitoj međunarodno-priznatoj državi – članici
UN-a?
Dok se još na prvoj crti
ginulo “majstori…” su se,
za račun tek nekolicine odabranih, pobrinuli da, u sad
već “slavnoj” pretvorbi i
privatizaciji, razgrabljena –
socijalistička društvena imovina – bude
zakonita.
Ne ponovilo se…
Prisjeća li se još itko one grabeži za nečim što mu ne pripada,
što nije njegovo, što je tuđe…, prisjeća li se itko rijeka
tisuća unesrećenih radnika (radi potpune
zbrke) preimenovanih udjelatnike, otjerane na
ulicu, neke u mirovinu da bismo danas, 2019., iz usta
slabopamtećih slušali o prevelikom broju umirovljenika…,
mizerno malih mirovina?
Ne ponovilo se…
I pored svih čuda tehnološkog napretka, tijekom pretvorbe i
privatizacije opljačkanome se, kažu, ne može ući u trag, a kamoli
da bi i pomislili nešto od toga vratiti u državni proračun.
Sreća naša, smišljen
je ‘lijevi’ i ‘desni’ “lex”…, koji,
uvjeravaju nas, kad zagusti, spašavaju nas od kolapsa…
Ne ponovilo se…
No, od prisjećanja na dane slave i ponosa se ne živi. Barem, ne
živi većina građanstva, jer, kristalno jasno jest to da smo u
2019. razjedinjeniji nego ikada ranije.
Naravno, niti nas je razjedinio omraženi socijalizam, niti strani
neprijatelj. Učeći se voditi politiku, uradili su to naši domaći
ljudi, ljudi s imenima i prezimenima.
Ne ponovilo se…
U dodvoravanju puku političari, i ne samo oni,
koriste frazu kako “narod nije
glup”, kako “narod
pamti” i kako “ne
zaboravlja.”
A kad bismo i na samo jedno oko progledali vidjeli bismo kakova
stvarnost uistinu izgleda, vidjeli bismo i shvatili da, za mnoge
naše “Jupitere”, tek smo niža
bića, retardirana rulja – birača.
Kad bismo i pedalj dalje od vlastita nosa uspjeli vidjeti, ne
bismo opetovano birali te
samozvane “šerife” i “Jupitere”.
Iako više nismo drugovi, za njih smo ipak volovi. A
to, tegleće marvinče, vol, naučio je tegliti, jer nit’ ga zanima
krava nit’ potomstvo…
Ne ponovilo se…
Ozbiljan kakav uistinu i jest, naš premijer se jednom zgodom
nezgodno izrazio: “mogu što
hoću!”, a pred izbore za EU parlament je u
Bruxellesu izazvan zahtjevom svog koalicijskog partnera, izjavio
da “organski ne podnosi
ultimatume.” No, u Crkvi čudotvorne Gospe
Sinjske (04.08.2019.) fratar mu je
naredio: “Ajde, klekni tamo i moli
se!”
Kako je i red, fratra se sluša…! Eto, ipak
se našao netko toliko hrabar i odlučan koji autoritetu s Markova
trga 2 ozbiljno naredi da klekne i moli…
Ne ponovilo se… (ne, ovako
javno).
A, na koncertima u Splitu i u Trilju (04.08.2019.) zaredalo
se izvikivati poklič “ZDS”, zaredalo se u
Hrvatskoj ignorirati odluke Ustavnog
suda…, zaredali nezakoniti hrvatski grbovi u
javnom prostoru…
Ne ponovilo se…
Pa, iako je kazala da to u Kninu neće učiniti,
predsjednica K. G. K. nije izdržala da baš u
Kninu ne kaže kako i sljedećih pet godina u Knin želi dolaziti –
kao predsjednica.
Ne ponovilo se!