- Broj rođenih je veći od broja umrlih u samo 58 gradova i općina. Oni se nalaze u okolici najvećih gradova, u turistički razvijenim priobalnim područjima te u nekoliko međimurskih općina s relativno visokom zastupljenošću romskog stanovništva - kaže demograf dr. Nenad Pokos
Hrvatsku koja izumire na životu održavaju najviše Dalmatinci,
koji su svijetla točka na karti ove države u kojoj je od 566
gradova i općina u samo 11 gradova i 47 općina lani bilo više
rođenih nego umrlih.
Splitsko-dalmatinska županija 2018. imala je najviše općina i
gradova s pozitivnim prirodnim prirastom, pa su čak četiri grada,
Kaštela, Sinj, Solin, Vrgorac te deset općina, Baška Voda, Bol,
Dugopolje, Klis, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira,
Proložac, Zadvarje imali više rođenih beba nego umrlih. Pokazuju
to u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom najviše ima u
priobalnim županijama, u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj,
Istarskoj, te u Međimurskoj županiji.
Umrlo 52.706 ljudi
U Hrvatskoj, u kojoj je lani rođeno 36.945 djece, a umrlo je
52.706 ljudi, u čak u 492 grada i općine i Gradu Zagrebu bio je
negativan prirodni prirast, a samo je pet općina i gradova imalo
jednak broj rođenih i umrlih. Iako je lani rođeno 389 beba više
nego 2017. to je kap u moru kad se zna da je Hrvatska još 2009.
imala 7500 više rođene djece nego danas, a da ne govorimo o tome
da je za obnovu stanovništva nužno po procjeni demografa da se u
Hrvatskoj rađa godišnje 56 do 60 tisuća djece.
Demograf s Instituta Ivo Pilar prof. dr. Nenad
Pokos ističe da je veći broj živorođenih od
umrlih lani zabilježen u samo 58 općina i gradova, odnosno 10,2%
od njihova ukupnog broja.
– Ti gradovi i općine uglavnom se, kao i prošlih nekoliko godina,
nalaze u okolici najvećih gradova, u turistički razvijenim
priobalnim područjima te u nekoliko međimurskih općina s
relativno visokom zastupljenošću romskog stanovništva (Nedelišće,
Pribislavec, Mala Subotica, Kotoriba…). Zanimljivo je da Grad
Zagreb bilježi čak 801 više umrlih nego živorođenih stanovnika,
odnosno da se prirodni pad produbio u odnosu na prethodne godine,
što opovrgava tvrdnje gradonačelnika Bandića kako Grad Zagreb
bilježi pozitivne demografske trendove. U zagrebačkom prstenu
prirodni prirast imali su samo Dugo Selo, Brckovljani i Stupnik,
a iz skupine teritorijalnih jedinica koje su ukupno u razdoblju
2011. – 2017. imale više živorođenih nego umrlih ispali su Velika
Gorica, Zaprešić, Sveta Nedelja, Brdovec i Rugvica – komentira
Pokos.
Inače u Zagrebu je lani rođeno 8025 beba, a umrlo je 9036 ljudi.
Premda je u svim hrvatskim županijama zabilježen negativan
prirodni prirast, najveći je bio u Primorsko-goranskoj županiji,
u kojoj se na 100 umrlih rodi tek 56 djece. U toj županiji samo
Omišalj, Viškovo i Kostrena imaju više rođenih od umrlih.
Nasuprot izumirućim gradovima, u malom Sinju lani je rođeno 247
beba.