Carstvo bilja u obiteljskom vrtu supružnika Detić-Veseli u Šenkovcu svoje porijeklo ima u Orehovici gdje su nekada živjeli. Vrt Četiri godišnja doba u šenkovečkoj Ksajpi grade samozatajno
Ona, Vanja Detić, je još kao djevojčica bila zaljubljenica u prirodu, pogotovo u vrtno cvijeće, cvijeće okolnih livada u rodnom Svetom Ivanu Žabnom odakle je u potrazi za radnim mjestom prije 33 godine došla u Međimurje, konkretno Orehovicu. – Mamini geni – reći će u svezi cvijeća.
On, Alen Veseli, je rodom iz Mihovljana. Namjeravao je studirati agronomiju, no okrenuo se je bankarstvu, a mladenačku želju je za zovom prirode ‘naplatio’ kada je ušao u brak s Vanjom. Obiteljsko gnijezdo su savijali u Orehovici, gdje su u početku bračnog puta živjeli. Uz tamošnju stambenu zgradu su sve raspoloživo zemljište pretvarali u bajkovito zelenilo, a težeći za većim takvim površinama koje bi oplemenili zelenilom i cvijećem. Želja je pronašla plodno tlo prije 7 godina kada su u Šenkovcu na predjelu Ksajpe kupili zemljište za obiteljsku kuću i okućnicu, ukupne površine 1000 m/2.
Primarna im je želja bila da uz stanovanje ovdje bude biljni raj, vlastito cvjetno carstvo. Ono se rađalo u Vanjinoj glavi pa na papiru stvarajući nacrte, crtala je, brisala, dodavala, oduzimala, ‘prekrajala’ ne bi li svakoj biljci našla odgovarajuće mjesto. Uz to narisala je šest glavnih staza koje su danas zasute i posute većim i manjim kamenjem naših međimurskih voda. A kada spominjemo vode i za njih su oni pronašli mjesta. Tu su dvije bare, jedna veća s biljnim i životinjskim svijetom, jedna manja onako, više za ukras. Uredili su ih pod stručnim nadzorom. Vodeno bilje je za Vanju nešto posebno.
– S njima se budim, s njima liježem, nerijetko ih ‘fotkam’ – kaže Vanja. Ukras vrta im je brojno kamenje, koje ovdje ‘instaliraju’ donoseći ga s mnogobrojnih putovanja s različitih podneblja. Unutrašnjost kuće, odnosno zimskog vrta, čini 199 lončanica jer bilje je sastavni dio njihovog kućnog interijera. Tu su školjke i kamenčići našeg Jadrana. Ukras uz baru je i mornarsko uže koje ima svoju priču.
– Uz pomoć jednog ribara smo otpili dio toga užeta, a ono je iz TV serije Larin izbor snimane na više lokacija uz Jadran, a ostalo je zaboravljeno po završenom snimanju -ispričao nam je Alen.
Kada ga spominjemo, moramo dodati kako ga supruga hvali kao vrsnog ‘težaka’ koji zajedničke zamisli pretvara u stvarnost. A tu je i Ona. Sam pogled na njihov vrt govori da je sve moguće pak čak i gredica na kojoj raste cvijeće, začinsko i ljekovito bilje, ali i presadnice povrća, bobičasto voće… Vanja je živa biljna enciklopedija.
– Vrt smo nazvali Četiri godišnja doba jer u njemu rastu prve
proljetnice: visibabe, šafrani, jaglaci. Tu su tulipani, narcise.
Kukorijeki, klinčiči, razni vrtni sekulanti, ivančice, perunike,
ruže, zijevalice, ljetni jorgovan, božuri, ljiljani,
hortenzije… Ponosna sam na ukrasno grmlje: zlatnu kišu,
forzicije, jasmine, naprstke, klementise, mahoniju -nabraja te u
niz dodaje maćuhice, kokotića, dragoljuba, zečje uho, nevene,
pustinjske ruže. Od vodenih biljaka tu su lopoči bijeli i roza,
vodena perunika, čipkasta vrba, dravski karanfilčići i spomenula
još lavandu, smilje, volovske nokte, hebru i sve to
začinjeno bršljanima.
Svemu tome treba dodati i ukrasno drveće i grmlje bobičasto voće te voćke jabuka, trešanja, šljiva… Kod voća oni ga uzgajaju za sušenje, preradu. Začinsko bilje Vanja koristi u kuhinji, dok se od ljekovitog bilja izrađuje čajeve, masti, macerati, tinkture i aromaterapijski jastuci.
U razgovoru stječemo dojam da razgovaramo sa živim enciklopedijama.
– Ljekovito bilje zanimalo me još kao malu djevojčicu. Kako tada nije bilo interneta, roditelji su mi kupovali enciklopedije i knjige pa tako danas poznajem 50-tak vrsta ljekovitog bilja. Uz to mogu se pohvaliti i raspoznavanjem isto toliko vrsta gljiva što jestivih, što uvjetno jestivih pa sve do otrovnih – ističe Vanja. I za kraj će dodati kako puno toga radi po vlastitoj recepturi i za vlastite potrebe, no ukoliko napravi nešto što obitelj ne može potrošiti, rado podijele prijateljima i rođacima znajući da ljudi jednostavno vole domaće proizvode. Njihove i je pravo, domaće i pritom ne koriste nikakve pesticide i umjetna gnojiva.
Da su istinski ljubitelji prirode, njenih darova i živog svijeta pokazuju nam hranilice za ptice, kućice za njih na ‘borekima’, a tu je i 7-godišnja mačka Mici koji se svojom pojavom uklapa u svaki ambijent, no ipak u naručju Vanje joj je najljepše.
– Kada se spoje ljubav i razumijevanje za prirodu rezultati su tu. Ponosni smo na njih – kažu Vanja i Alen koji ovim putem pozivaju zainteresirane da bez obveza posjete njihovo biljno carstvo, da sjednu s njima, popiju kavu, probaju nešto domaćeg vjerujući kako će ih mnogi slijediti, a želja im je da ih i nadjačaju.
