Presude u slučajevima naleta vozila na divljač na cestama dosad su većinom završavale na štetu lovaca, odnosno lovačkih društava, koje zbog toga i dugotrajnih pravosudnih postupaka već godinama plaćaju milijunske iznose
Osobnim ste automobilom na javnoj prometnici naletjeli na vepra
ili srnu? Svatko tko je u svom vozačkom vijeku imao tu
(ne)priliku iz prve ruke iskusiti bliski susret sa životinjom zna
o koliko se ozbiljnom i opasnom događaju radi. U težim
slučajevima takvi su naleti i na našim cestama znali za epilog
imati teške tjelesne ozljede pa i smrtne slučajeve, a o
materijalnoj šteti na automobilu da i ne govorimo.
Iz perspektive vozača i putnika u automobilu, kao i one nesretne
životinje, u svakom je slučaju riječ o nimalo ugodnom i u pravilu
vrlo traumatičnom iskustvu. No osim, navedenih sudionika same
prometne nesreće, posljedice u tom slučaju osjećaju i neki ljudi
koji s njom naizgled nemaju nikakve veze. Konkretno, lovačka
društva odnosno u njih okupljeni lovci.
No, krenimo redom… Tko je, dakle, odgovoran za nezgodu
spomenute vrste? Općenito gledano, naplatu štete nastale na
automobilu, motociklu ili drugom vozilu vozači, odnosno vlasnici
vozila najčešće traže od lovačkog društva odnosno lovoovlaštenika
na čijem se području incident dogodio. Primjerice, premda je za
neku prometnicu odgovorna pravna osoba koja njome upravlja,
nedostatak odgovarajuće prometne signalizacije smatra se krivnjom
lovačkog društva, čije je postavljanje na nekom mjestu moralo
pokrenuti konkretno lovačko društvo.
Presude u slučajevima nalijetanja vozila na divljač na cestama
dosad su tako većinom završavale na štetu lovaca, odnosno
lovačkih društava, koje zbog toga i dugotrajnih pravosudnih
postupaka već godinama plaćaju milijunske iznose. Posljedice su
pritom dalekosežne, pa se od ukupno 1084 društva koja okupljaju
više od 62.000 lovaca (te pokrivaju 5,4 milijuna hektara površina
sa 76 posto zajedničkih i 34 posto državnih lovišta), njih više
od dvije stotine našlo u blokadi.
Da je situacija po tom pitanju podjednako alarmantna i za vozače
koji moraju naplatiti svoju štetu i za lovce koji su nerijetko
bili primorani dizati kredite, prepoznala je, srećom, i država,
pa je lani u kolovozu – nakon što je tijekom 2017. na području
Hrvatske zabilježeno 3789 naleta vozila na divljač – učinjen prvi
veliki korak u smjeru rješavanja tog problema.
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez tada su
potpisali 12,5 milijuna kuna vrijedan ugovor o izravnoj dodjeli
financijskih sredstava namijenjenih financiranju police
osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja
razine sigurnosti. Na taj je način osigurana održivost koncesija
i zakupa prava lova te financijska stabilnost lovačkih udruga, a
ujedno je smanjeno opterećenje sudova velikim brojem provođenih
postupaka.
Na temelju te prakse sada se ide i korak dalje, a on bi trebao
obuhvatiti razdoblje od 48 mjeseci (od 1. srpnja ove do 30.
lipnja 2023. godine) te su ukupno planirana sredstva iz državnog
proračuna za te svrhe – plaćanje police osiguranja za štete od
divljači na cestama, ali i na poljoprivrednim usjevima –
predviđena u iznosu od 160 milijuna kuna.
No, vozače svakako ponovno treba pozvati na dodatni oprez: od
početka ove godine na hrvatskim je prometnicama bilo prijavljeno
oko 990 slučajeva naleta automobila na divljač, a ukupna šteta u
tim je slučajevima iznosila oko devet milijuna kuna. Mnoge
policijske uprave pritom bilježe porast broja naleta.
Primjerice, na karlovačkom je području u prva četiri mjeseca bilo
evidentirano 150 takvih slučajeva, a u istom razdoblju lani bilo
ih je 98. Najviše je bilo naleta na srneću divljač i divlje
svinje, ali vozači trebaju obratiti pažnju i na lisice, zečeve i
ostale životinje.
