Najmanje su sretni građani srednje dobi, od 45 do 54 godine, jer su tada najviše opterećeni brigom za djecu, otplaćivanjem kredita, poslom, a najsretniji su mladi u dobi od 25 do 34 godine, te stariji od 65 godina
Hrvatski građani najzadovoljniji su obiteljskim i odnosima s
prijateljima te osjećajem sigurnosti u zemlji, a najmanje su
zadovoljni zbog nesigurne budućnosti uvjetovane lošim ekonomskim
okolnostima. Najmanje su sretni građani srednje dobi, od 45 do 54
godine, jer su tada najviše opterećeni brigom za djecu,
otplaćivanjem kredita, poslom, a najsretniji su mladi u dobi od
25 do 34 godine, te stariji od 65 godina.
Kad je riječ o prihodima, i oni i te kako utječu na sreću pa su
najnesretniji ljudi koji u Hrvatskoj zarađuju manje od 3000 kuna,
a najsretniji su ljudi koji zarađuju iznad 15 tisuća kuna, no po
osjećaju sreće nakon njih ne zaostaju ni građani koji zarađuju
između 6000 i 12.000 kuna.
Također, na sreću Hrvata utječe i bračni status pa su u prosjeku
najsretniji ljudi u braku, izvanbračnoj zajednici ili oni koji
imaju stabilnu vezu, najmanje su sretni razvedeni, od kojih su
sretniji samci. Pokazalo je to “CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno
istraživanje dobrobiti” koje se provodilo u tri vala na nekoliko
tisuća naših građana u dobi od 18 do 86 godina od 2015. do 2019.
Okolina važnija od gena
Rezultate istraživanja predstavila je voditeljica Centra za
istraživanje kvalitete življenja Instituta Ivo Pilar prof.
Liljana Kaliterna Lipovčan.
Tim znanstvenika iz Instituta Pilar četiri je godine ispitivao
dobrobit građana, koja pokazuje kako procjenjujemo svoj život,
koliko nam se sviđa život koji živimo te u kojoj se mjeri
osjećamo i funkcioniramo dobro. Dobrobit građana, odnosno sreća
mjeri se kroz životno zadovoljstvo, pozitivne i negativne emocije
te vođenje smislenog i svrhovitog života. Razina naše sreće, kako
je kazala prof. Kaliterna Lipovčan, tek djelomično ovisi o
genima, naslijeđenom temperamentu, a najviše ovisi o životnom
standardu, obiteljskim prilikama, neposrednoj okolini i društvu.
– Danas su u svijetu u velikom porastu istraživanja sreće kod
građana jer je svakoj državi u interesu imati sretne ljude zato
što su građani koji se procjenjuju sretnima produktivniji na
poslu, kreativniji, angažiraniji, imaju veće prihode i
kvalitetnije i stabilnije socijalne odnose, češće sklapaju brak i
rjeđe se razvode. Sretni ljudi imaju manje zdravstvenih problema,
otporniji su na stres, imaju jači imunološki sustav i manje su na
bolovanju – ističe Kaliterna Lipovčan.
Sretni ljudi, pokazuju svjetske studije, žive sedam i pol godina
dulje. Na duljinu života i dobrobit građana utječe i nepušenje,
koje produljuje život za sedam godina, te fizička aktivnost, koja
ga produljuje za tri godine, dok oni koji se zdravo hrane mogu
očekivati da će živjeti dvije godine dulje od prosjeka.
– Sretniji su ljudi koji su fizički aktivniji, ne misli se pritom
samo na bavljenje sportom, nego i na šetnju, vrtlarenje. No, kod
nas 45% ljudi šeće tri puta tjedno ili se bavi nekom drugom
umjerenom aktivnošću, samo je 10 posto građana aktivno više od
tri puta tjedno, dok 45 posto ljudi ne vježba uopće. A fizički
aktivniji ljudi su zadovoljniji svojim zdravljem i izgledom –
kazala je Kaliterna Lipovčan, dodajući da je aktivnost osobito
važna za ljude od 60 i više godina jer su zadovoljniji životom i
sretniji ako su fizički aktivniji.
