Vrhunsku kakvoću donosi način stvaranja žganice, a to je klasična žgajara, u bakrenom kotlu, zatim instiktivno određivanje snažnosti alkohola, te način držanja ili čuvanja žganice
Sličnost, jeftinoća i bezdušnost industrijske proizvodnje premrežili su Zemlju na kojoj živimo. Tisuće i tisuće sličnih događaja kotrlja se svijetom, a kako bljesnu tako se i ugase. Ima li još prostora za originale i prvijence? Ima!
Ima ga samo tamo gdje ima puno srca, oslonca na praiskon i zdravi
plod sa živog stabla ili biljke. Vrhunska žganica more nastati
jedino kao dijete nabrojenih roditelja, jedino kao rezultat
strasti, umijeća stvaranja i zdravog ploda raslog pod suncem
nebeskim. Prvi put od postanka svijeta dosad dogodio se Festival
međimurskih tvoraca žganice. Počeo je samozatajno i trajao na
gruntu ugledne međimurske obitelji Kamenar na
najvišim kotama Merhatovca, brižno osmišljen i realiziran
zaslugom Stjepana Mesarića.
Ideji se treba pokloniti zbog trenutka u kojemu se dogodila, zbog konačnog stavljanja povećala na žganicu – vrhunski proizvod Međimurja koji je stoljećima nezaobilazna ljekarija, prestižni napitak i statusni simbol mnogih međimurskih obitelji. Festivalskog popodneva kušalo se petnaestak izuzetnih ostvarenja, smjelo bi se reći obiteljskih relikvija. Niti jednom uzorku nije izrečena neka ozbiljnija zamjerka.
Nije da je prešućena iz kurtoazije, već je istina da nedostataka
i zamjerki nije bilo, a najglasnija istina koja se nije mogla
prešutjeti je da je pobijedila žganica i izrečena počast
tradiciji. Festival je velika prilika za međimursku vrednotu
kojoj je samo nedostajalo službeno “porinuće” u svakodnevni život
rame uz rame s vrhunskim međimurskim vinima koja su tu priliku
doživjela prije dvadesetak godina.
Iskrena radost družbe i zadovoljstva pokretanjem festivala na gruntu Kamenarovih (Juraj i Božica) nadvisila je sve dojmove, ocjene i preporuke, a zavidno raspoloženje među izlagačima i domaćinima visoko su jamstvo održavanju 2. Festivala međimurske žganice.
A da se on može održati potvrda su kako su nam domaćinstvo
ponudili zamjenik središćanskog gradonačelnika. dr.sc.
Miljenko Cmrečak i načelnik Općine Selnica
Ervin Vičević, što organizatore čini stretnima,
jer oni žele samo da se jedna istinska, međimurska i
srednjeeuropska žganica ne zaboravi. Pokazalo je nazočnih
desetak žganjara da osnova postoji. Isto tako organizatori
su tijekom priprema zaineresirali nekoliko ljudi da se počinu
baviti uzgojem voća za žganicu, u prvom redu šljive, trešnje i
kruške.
Program je animirao, dao svoj svoje someliersko iskustvo, ali i
poznavanje tradicije žgajarenja u Međimurju, Ivan
Goričanec, te je događaj već sada osim što je povijesni,
urezan u pamćenja i srca svih nazočnih.
