Jadrolinija posluje od 1947. godine, a sa svojih četrdesetak trajekata tijekom ljetne sezone preveze stotine tisuća turista i stanovnika i ništa manje automobila. No ne može se baš sa svih otoka na otoke...
Hrvatska je obala nadaleko poznata po otocima, a za mnoge
turiste, domaće i strane, odmor započinje ukrcajem na trajekt.
Plovidba trajektnim linijama po Jadranu poseban je doživljaj, no
za turističke sezone treba računati na uobičajene gužve,
povremena čekanja i kolone. Tijekom ljeta i ‘sezone’ koja
traje od 2. lipnja do 1. listopada i cijene karata su
veće. Plovidba trajektom s ukrcanim automobilom nije baš jeftina,
no za one kojima financije i slobodno vrijeme to dopuštaju izbor
linija i povezivost otoka su vrlo dobri.
S otoka na otok može se ‘skakati’ poprilično dobro, no da bi se
obišlo sve otoke na koje pristaju trajekti povremeno se treba
vratiti na kopno. Valja reći kako postoje i brodske linije koje
povezuju i manje otoke te brzobrodske linije između većih
turističkih mjesta, pa je doista moguće vidjeti mnoge otoke. No
ovaj put fokusirali smo se na trajektne linije i otoke na koje se
može doći automobilom.
Krenemo li od sjevera prema jugu, odnosno od riječkog okruženja,
prvo veće sjecište je Valbiska na Krku. Otamo trajekti voze
do Lopara na Rabu te do Meraga na Cresu. Do Cresa se može i iz
istarske Brestove, a po iskrcavanju na Cresu put je slobodan sve
do otoka Lošinja, koji je s Cresom spojen pokretnim mostom.
Pod riječko područje još spada i linija Prizna – Žigljen koja
krati put na otok Pag na koji se može i mostom. Mali Lošinj
veliko je sjecište novih linija. Brodskim se putem može na Susak
i Unije, Premudu, Silbu, Olib i Ist te naposljetku u Zadar koji
je veće sjecište trajektnih linija na ovome djelu Jadrana.
Iz Zadra se trajektima može na otoke Ugljan, Pašman, Iž i
Dugi otok. Ugljan i Pašman spojeni su i mostom, a na kopno se
automobilom s Pašmana može vratiti trajektnom linijom Tkon –
Biograd na Moru. Dalje se prema jugu trajektom ne može, nego se
od Zadra ili Biograda treba uz obalu voziti do Šibenika. Iz toga
su grada opet dostupne trajektne linije za otoke Prvić, Kaprije i
Žirje i istim se linijama može vratiti na kopno. S navedenih se
otoka ne može izravno trajektom prema dalmatinskim otocima u
splitskom okruženju.
Split je ujedno najveće trajektno sjecište u Dalmaciji.
Trajekti plove izravno na Šoltu, Vis, Brač (Supetar i Milna),
Hvar, Korčulu i Lastovo. S otoka Brača na kopno se može iz
Sumartina do Makarske, a s Hvara trajekt plovi na liniji Sućuraj
– Drvenik. Postoji i trajekt na relaciji Ploče – Trpanj, koji
uvelike skraćuje cestovni put na poluotok Pelješac. To je ujedno
jedna od najkraćih trajektnih linija, iz Orebića na Pelješcu do
pristaništa Dominče kod Korčule.
Iako su dobro povezani, ni ovdje se ne može sa svih otoka na neki
drugi otok. Naprimjer, s Visa se ne može trajektom do Vela Luke
na Korčuli, ni s Hvara se ne može na Vis ni obrnuto a da se ne
vrati u Split. Dakle, ni financijski ni vremenski nikako se ne
isplati vraćati, naprimjer s Visa u Split i potom ploviti do Vela
Luke. No razlog što ne postoje neke linije između navedenih otoka
vjerojatno su mali interes i neekonomska isplativost.
I za kraj još nam je ostala Dubrovačka regija. Samo su dvije
trajektne linije za otoke u južnoj Dalmaciji. Prva je Prapratno –
Sobra s Pelješca na Mljet i druga je Dubrovnik – Suđurađ na otoku
Šipanu. Otocima na koje pristaju trajekti može se voziti autom
ili drugim motornim vozilima, a manje otoke koje povezuju brodske
linije može se prijeći biciklom ili barem prošetati.
Prije no što se zaputite u avanturu istraživanja otoka trajektnim
ili brodskim linijama svakako proučite plovidbeni red i budite
spremni za ukrcaj što je prije moguće. Dobro proučite i karte te
na internetskim stranicama, nazive otoka i trajektnih
pristaništa. Putovanje trajektom nije baš jeftino, barem za
hrvatske standarde, a kada biste automobilom putovali s trajekta
na trajekt i posjetili sve povezane otoke bila bi to pozamašna
svota novca.
No barem malo-pomalo i koliko vam to financije i vrijeme
dopuštaju, posjetite predivne jadranske otoke. Ako ne
automobilom, postoje i mnoge brodske linije kojima je moguće doći
na manje otoke i one na kojima automobila uopće nema. Za
odvažnije i s još dubljim džepom postoje i međunarodne trajektne
linije Zadar – Ancona, Split – Ancona i Dubrovnik – Bari.
S četrdesetak trajektnih linija na raspolaganju izbor je i više
nego dobar, zaključuje portal 24sata.hr.
