Mjerit će se za koliko je vremena vozilo prešlo određenu dionicu
Ministarstvo unutarnjih poslova ovih dana počelo je postavljati
59 kamera za nadzor brzine na državnim cestama diljem Hrvatske.
Od sljedeće godine kamere će nadzirati brzinu i na gotovo 1000
kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste. U toj
tvrtki su projekt uvođenja sustava za nadzor brzine na
autocestama pokrenuli s MUP-om i Ministarstvom mora, prometa i
infrastrukture, a idejno rješenje izradili su lani.
Potkraj svibnja HAC je objavio javno nadmetanje za izradu
izvedbenog projekta implementacije sustava za nadzor brzine na
autocestama. Procijenjena vrijednost te usluge je 975.000 kuna.
U HAC-u objašnjavaju da su projektom predviđena tri načina
mjerenja brzine na autocestama na kojima je inače najviša
dopuštena brzina 130 kilometara na sat. Prvi je način mjerenje
brzine u presjeku ceste odnosno tzv. točkasto mjerenje. A to
znači da će se na određenim lokacijama na autocesti, primjerice
kod ulaza u tunele, na mostove i vijadukte ili kritične točke
postaviti kamere koje će mjeriti brzinu vozila radarskom ili
laserskom tehnologijom.
Naime, mnogi vozači ne pridržavaju se ograničenja brzine prolaska
kroz tunele i preko objekata na autocestama, koja je uglavnom 100
kilometara na sat. Drugi način bit će mjerenje brzine na dionici
autoceste. To znači da će kamere biti postavljene između dviju
točaka, vjerojatno čvorova, a prosječna brzina utvrdit će se na
osnovi vremena kojim je vozilo prošlo tu udaljenost. Treći način
nadzora brzine odnosi se na dijelove autoceste na kojima se
privremeno obavljaju radovi. To znači da će postojati prenosive
kamere koje će se postavljati na tim lokacijama i koje će mjeriti
brzinu radarski ili laserski. U HAC-u objašnjavaju da vozači
rijetko poštuju ograničenje brzine na mjestima radova.
Koliko će točno kamera biti postavljeno na autoceste, na kojima
sad brzinu kontroliraju policijski presretači tzv. ‘Kobre’,
u HAC-u kažu da će na to pitanje dati odgovor izvedbeni projekt.
No procjenjuju da se radi o nekoliko stotina kamera. Izvedbeni
projekt bi trebao biti gotov na jesen, a nakon toga slijedi
nabava tehnologije.
Stoga u HAC-u očekuju da će kamere za nadzor brzine na prvim
sektorima autocesta biti postavljene prije početka sljedeće
turističke sezone. Sredstva za provedbu tog projekta pak
planiraju povući iz fondova EU. U toj tvrtki kažu da će sustav
nadzora brzine izravno sve podatke prosljeđivati MUP-u i kazne će
se automatski pisati i slati prekršiteljima.
Što se tiče sekcijskog mjerenja brzine, problem bi mogli biti
vozači koji voze iznad dopuštene brzine, a između dvije točke
stanu na odmorištu pa im na kraju prosječna brzina bude u okviru
dopuštene. U HAC-u kažu da će taj problem riješiti projektnim
zadatkom i da je moguće da će kamere biti postavljene primjerice
i između čvorišta i odmorišta.
Vozači će pri tome biti jasno upozoreni da se mjeri brzina, i to
novim prometnim znakom. U HAC-u objašnjavaju da je preporučljivo
da na brzim prometnicama mjesta nadzora obilježavaju
odgovarajućim prometnim znakovima koji nedvosmisleno upućuju na
to da se na određenoj točki ili dionici autoceste nadzire brzina.
Tako bi se, kažu, postigao preventivni karakter nadzora brzine
zato što će većina vozača smanjiti brzinu kretanja nakon jasno
obilježenog dijela prometnice gdje se provodi nadzor brzine.
Podsjećaju da je nedavno završeno javno savjetovanje o prijedlogu
novog Pravilnika o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama u
kojem je definiran izgled novog prometnog znaka ‘kontrola
brzine’.
U HAC-u kažu i da je mjerenje prosječne brzine kretanja na
dionici ceste implementirano u različitim stupnjevima i u drugim
zemljama poput Norveške, Nizozemske, Austrije, Italije i Velike
Britanije.
Tako ističu iskustva Nizozemske gdje je mjerenje prosječne brzine
prvi put uvedeno 2001. godine na autocesti između Rotterdama i
Delfta. Broj vozila koji su nakon toga prekoračivali brzinu ondje
je pao ispod 0,5 posto dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za
više od 50 posto.
Glavni cilj – sigurnost prometa
U HAC-u kažu da se Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog
prometa RH 2011.-2020. nalaže uvođenje nadzora na cestama.
Objašnjavaju da je glavni cilj projekta nadzora brzine na
autocestama povećanje sigurnosti prometa.
– Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na
autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa, smanjit će
se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu
ponašanja vozača, što će se odraziti i na ponašanje vozača na
ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzine –
poručuju iz HAC-a.
