Četvrt milijuna umirovljenika dobiva 'povišicu', poklon Vlade iz mirovinske reforme, što će stajati 150 milijuna kuna godišnje. Isplata ide u kolovozu
Četvrt milijuna umirovljenika kojima je u trenutku umirovljenja
određena najniža mirovina, u kolovozu će dobiti prvu izvanrednu
povišicu, u prosjeku pedesetak kuna, nakon što su premijer
Plenković i njegov ministar rada kod nedavne reforme odlučiti
podebljati najniže mirovine za 3,13 posto.
Izvanredna povišica rezervirana je za 253 tisuće umirovljenika s
najnižim primanjima, među kojima se nalazi oko 207 tisuća
korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i
blizu 13 tisuća bivših obrtnika.
Nitko od njih ne prima mirovinu koja proizlazi iz staža i plaće
ostvarene tijekom radnog vijeka, nego im se isplaćuje za njih
povoljniju najnižu mirovinu. Iznos najniže mirovine određuje se
svake godine i ljudima koji 2019. prvi put postaju umirovljenici
te odlaze u starosnu mirovinu država jamči 64,34 kune mirovine po
godini staža. U starosnu mirovinu može se ići s minimalnih 15
godina staža, za što država, neovisno o visini plaće, ove godine
jamči 965 kuna mirovine.
Za 35 godina staža najniža zajamčena mirovina iznosi 2251 kunu,
no ta se svota kod prijevremenih mirovina umanjuje 0,3 posto za
svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Najnižu mirovinu prima svaki
četvrti umirovljenik, a statistika HZMO-a za mirovine isplaćene u
svibnju otkriva da bi oko 34 tisuće poljoprivrednih umirovljenika
na temelju vlastitih uplata i staža, primalo samo 561 kunu
mirovine. Kako im država svaki mjesec doplaćuje 864 kune, bivši
poljoprivrednici mjesečno primaju 1425 kuna mirovine.
Obrtnicima se doplaćuje 448 kuna i oni primaju 1772 kune mirovine
umjesto 1324 koliko bi dobili temeljem uplata i staža. Najniže
mirovine prima i 207 tisuća bivših radnika, ljudi koji su cijeli
radni vijek bili prijavljeni na minimalac ili su zarađivali
neznatno iznad minimalca. Njima se do najniže mirovine doplaćuje
500 kuna, pa umjesto “vlastitih” 1100 primaju 1600 kuna mirovine.
Uz izvanredno povećanje od 3,13%, koje će se obračunati 1. srpnja
i isplatiti u kolovozu, slijedi i redovno usklađivanje mirovina
prema kretanju cijena i plaća koje bi moglo biti oko dva posto,
no točan podatak bit će poznat tek u kolovozu.
Četiri petine nezarađeno
Druga povišica iz redovnog usklađivanja mirovina uobičajeno se
isplaćuje u rujnu. Izvanredno povećanje najnižih mirovina za 3,13
posto godišnje će stajati državni proračun 150 milijuna kuna. Ima
mišljenja da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije, jer
porezni obveznici već i sada uvelike solidarno potpomažu
korisnike najnižih mirovina. Prosječna razlika između određene i
isplaćene najniže mirovine po umirovljeniku iznosi 547 kuna
mjesečno i državu stoji 1,7 milijardi kuna godišnje.
Stručnjaci su predlagali da se kod određivanja najniže mirovine
uvede imovinski cenzus, no nijedna Vlada nije išla za tim jer bi
to značilo da se imovinski cenzus primjenjuje samo na nezarađene
radničke mirovine dok bi sve ostale povlaštene skupine
umirovljenika, sa znatno većim mirovinama, ostale po strane.
Koliko god su mirovine male, analize su pokazale da gotovo četiri
petine mirovina nije u cijelosti pokriveno uplatama doprinosa.
Najsolidarniji dio radničke populacije čini srednji sloj koji
uredno plaća doprinose na sva svoja primanja.