Prvi njemački grad koji je zabranio prometovanje dizelašima jest Hamburg u kojem dizelski automobili koji ne ispunjavaju normu Euro 6 ne smiju voziti u dvije ulice ukupne dužine 2,3 km
Jedna od najvećih novosti u automobilskoj industriji u Europi u
2018. godini bio je pad prodaje dizelskih automobila. Rezultat je
to posljedica afere Dieselgate iz 2015. godine i svih događaja
koji su uslijedili nakon toga.
Nejasne poruke vladajućih europskih država i regulatora u
Europskoj uniji donijele su nesigurnost kod potrošača pa je već
2017. godine zabilježen veliki pad prodaje dizelaša u Europi od
osam posto u odnosu na 2016., a slobodan pad stigao je lani kad
je u Europi registrirano 18 posto manje dizelaša nego u 2017.,
odnosno, prema podacima JATO Dynamicsa samo 5,59 milijuna ili 36%
udjela u ukupnom broju prodanih automobila, čime je dizel pao na
razinu prodaje iz 2001. godine. A još je 2015. godine imao 51
posto udjela u ukupnoj prodaji u Europi.
Novi dizelaši su ekološki prihvatljivi, ali kupci se očito ne
osjećaju sigurno. Drugi je razlog i što su se proizvođači
automobila u svojim modelima, pogotovo manjim automobilima pa do
kompaktne klase (uključujući i Golf segment), okrenuli benzinskim
motorima koji imaju manji ispust štetnih emisija NOx (dušikovi
oksidi) i sitnih krutih čestica. Tehnologija koja anulira NOx i
krute čestice iz dizelaša postala je jednostavno preskupa da bi
bila isplativa u manjim automobilima.
Dakako, jedan od razloga manjoj prodaji novih dizelskih
automobila su svakako zabrane koje uvodi sve više gradova za
dizelske automobile u svojim središtima. Zasad se radi o
dizelašima starijih godišta, iako je u dijelovima nekih gradova
zabranjeno voziti i s relativno novim dizelašima s normom Euro 5
koji su se proizvodili do 2015. godine.
Gradski promet bez automobila ili samo uz automobile koji ne
ispuštaju štetne plinove ideal je koji bi željeli postići
velegradovi. Daleko je to od stvarnosti, ali mnogi veliki gradovi
su smanjenje ispusta štetnih plinova na svojem području označili
kao prioritete u bližoj budućnosti, a kako bi to postigli,
najavili su zabrane za najveće zagađivače, a to su stariji
automobili s dizelskim motorima.
Njemački slučaj koji je početkom 2018. dobio sudski epilog
vjerojatno je najpoznatiji. Savezni sud tada je ovlastio gradove
da autonomno određuju zabrane za dizelaše na mikrolokacijama na
kojima zagađenje prelazi propisane okvire.
Prvi njemački grad koji je zabranio prometovanje dizelašima jest
Hamburg u kojem dizelski automobili koji ne ispunjavaju normu
Euro 6 ne smiju voziti u dvije ulice ukupne dužine 2,3 km. Dom
Mercedes-Benza i Porschea Stuttgart drugi je grad koji je
zabranio vožnju dizelašima, što je zahvatilo oko 200.000 starijih
dizelaša koji su registrirani u tom gradu, a ne ispunjavaju normu
Euro 5.
U nekim ulicama u Bonnu i Kölnu ne smiju prometovati dizelaši
koji ne ispunjavaju normu Euro 4 kao i benzinci s normom Euro 1 i
2, dok se isto od rujna 2019. godine piše i dizelašima s normom
Euro 5. Slične su propise najavili i Berlin, München, Düsseldorf,
Aachen i Frankfurt te ostali njemački veći ili manji gradovi koji
namjeravaju uspostaviti ekološke zone.
Kazne za one koji se u takve zone ipak upute starijim dizelašem
iznose od 20 eura u Hamburgu do 80 eura u Stuttgartu. Ali,
nisu samo njemački gradovi zabranili vožnju užim centrom grada
starijim automobilima, mahom s dizelskim motorima.
London već dugo ima restrikciju vožnje za sve automobile u užem
središtu grada (plaća se posebna dnevna naknada od 12,5 funta,
odnosno 100 funta za vozila iznad 3,5 tona), a od ove godine
zabranjuje i prometovanje dizelašima koji ne zadovoljavaju normu
Euro 6.
U Bruxellesu je trenutačno zabranjeno voziti dizelašima koji ne
zadovoljavaju normu Euro 3 (od 2000.), a od 2020. u planu je
podizanje norme na Euro 4 (od 2005.), od 2022. na Euro 5 (od
2009.), a od 2025. na normu Euro 6 (od 1. rujna 2014.) za
dizelske automobile.
Pariz ima zabranu prometovanja širim središtem grada za dizelaše
koji ne zadovoljavaju normu Euro 3. Stariji dizelaši ne smiju
prometovati centrom Pariza od ponedjeljka do petka od 8 do 20
sati.
U talijanskom Milanu na određenim prometnicama zabranjeno je
voziti dizelaše koji ne zadovoljavaju normu Euro 5, a od 2025.
godine, prema najavama, mogli bi u Milanu biti zabranjeni svi
dizelski automobili.
Madrid je od studenog prošle godine uveo zabranu za dizelske
automobile koji ne zadovoljavaju normu Euro 4 (od 2006. godine)
te za benzinske automobile koji ne zadovoljavaju normu Euro 3 (od
2000.). Već prvog dana zabrane glavnom madridskom ulicom promet
se smanjio za 20 posto. U gradskom središtu Barcelone zabranjena
je vožnja dizelašima koji ne ispunjavaju normu Euro 4 radnim
danima od 7 do 20 sati.
Jedan od gradova koji je ekološki najnapredniji jest norveški
glavni grad Oslo, koji je postavio cilj da do 2020. godine posve
zabrani promet privatnim automobilima užim središtem.
Rimske vlasti najavile su da će zabraniti vožnju središtem grada
do 2024. godine, a za godinu poslije – 2025. – zabranu dizelašima
u svojim gradovima zajedno su najavila četiri svjetska velegrada
– Atena, Mexico City, Pariz i Madrid. Uz to, Ujedinjeno
Kraljevstvo iznijelo je plan da do 2040. godine na državnoj
razini uvede zabranu prodavanja automobila s konvencionalnim
motorima, dakle, dizelaša i benzinaca.
A gdje je tu Hrvatska? Daleko od ekoloških zabrana, ali i od
planova za njihovo uvođenje. Dok se države zapadne Europe nastoje
riješiti starih dizelaša, naše ih tržište spremno dočekuje.
Primjerice, lani je u Hrvatsku iz Europske unije uneseno
rekordnih 79.345 automobila, a 87 posto, odnosno više od 69.000
bilo ih je s dizelskim motorom. Ipak, na tržištu novih
automobila, benzinski motori su i u Hrvatskoj baš kao i u Europi
prodavaniji od dizelaša.
