Posrijedi je kao zakupac Tiskara Zrinski, čije je sjedište isto u Čakovcu, no novoosnovani je subjekt, u vlasništvu slovenskog poduzetnika Ižtoka Raišpa koji u Mariboru ima poslovne aktivnosti u istoj branši
Dioničko društvo za grafičku i nakladničku djelatnost Zrinski,
poznato po tiskanju prvog hrvatskog dinara, glasačkih listića i
poštanskih marki, te Biblije za izdavača Kršćansku sadašnjost, na
iznenađenje mnogih na tržištu završilo je u stečaju početkom
godine, a neće nastaviti poslovanje.
To znači da ovoj čakovečkoj tvrtki poznatoj, ne samo po dugoj
tradiciji poslovanja, već do kraja i po kvalitetnim klijentima i
platišama, uz “ključ u bravu” tako predstoji tek odluka koja se
tiče unovčenja imovine, piše Poslovni.hr.
Unovčenje imovine
Ovo uključuje i otvorena pitanja u pogledu konkretnog načina
unovčenja imovine, navodno atraktivnih nekretnina koje se sastoje
i od zemljišta veličine 23.000 četvornih metara, do strojeva
vrijednih 11 milijuna kuna, s kojom tvrtka obilato
raspolaže. Naime, vrijednost imovine i po recentnoj
procjeni pokazuje da u znatnijem iznosu premašuje iznos utvrđenih
tražbina stečajnih vjerovnika.
U ovom postupku, naime, utvrđene tražbine iznose oko 25 milijuna
kuna, dok je prema riječima stečajne upraviteljice
Nevenke Golubić vrijednost imovine procijenjena
na oko 33 milijuna kuna. Inače, odluka oko nenastavka poslovanja
za čakovečku tvrtku novi je moment.
Dolazi kao rezultat izvještajnog ročišta ovih dana održanog na
Trgovačkom sudu u Varaždinu, o čemu je sastavljen sudski
zapisnik, a prati je i suglasnost vjerovnika vezano za produženje
ugovora o zakupu koji je u određenom kraćem roku trajanja već
sklopljen sa zakupcem, tvrtkom sličnog imena.
Nove mogućnosti
Posrijedi je kao zakupac Tiskara Zrinski, čije je sjedište isto u
Čakovcu, no novoosnovani je subjekt, u vlasništvu slovenskog
poduzetnika Ižtoka Raišpa koji u Mariboru ima
poslovne aktivnosti u istoj branši preko tamošnje tvrtke
Evrografis, s blizu pet milijuna godišnjeg prihoda te izvoznim
aktivnostima. Za bivše zaposlenike, ovaj zakup, iako
ograničenog trajanja, može biti indikativan po tome što postoji
svjetlo na kraju tunela.
O tome govori i to što je navedeni zakupac već angažirao
dvadesetak bivših radnika Zrinskog koji su, prema riječima
upraviteljice, zadovoljni s radnim uvjetima. Postoji navodno
i mogućnost za zapošljavanje još dvadesetak bivših radnika, od
bivših 80ak, no kako doznaje Poslovni dnevnik, to ovisi isključivo o
odluci stečajnih vjerovnika koji se trebaju odrediti po pitanju
produžetka ugovora o zakupu. Ovo je na dnevnom redu, prema
njihovim informacijama, uskoro, odnosno u srpnju.
Ključno je pritom, kako se čini, i što će reći vlasnik nove
Tiskare Zrinski, posebice glede očitovanja oko svojih eventualnih
planova te potencijalnog interesa za ulazak primjerice u dio
nekretnina te preuzimanje strojeva potrebnih za ovu
djelatnost. Stečaj tiskare Zrinski otvoren je u
siječnju kad je utvrđeno da tvrtka ispunjava stečajni razlog
insolventnosti. Prijedlog su podnijeli sami radnici, pod
pritiskom traženja izlaza iz nastale situacije u kojoj je tvrtka
ostala bez uprave (direktorica je dala ostavku) a oni bez plaće.
I to nakon što su preko državne agencije dobili tri minimalca za
rujan, listopad i studeni.
Kronologija stečaja
U stečaju je ovaj dužnik završio zbog insolventnosti, a prijedlog
su podnijeli radnici, najvjerojatnije pod pritiskom traženja
izlaza iz situacije u kojoj su se tvrtki pod zadnje smanjivali
prihodi, a prošle jeseni ostala je i bez uprave (direktorica je
dala ostavku), pa tako i oni bez plaće. I to nakon što su preko
državne agencije dobili tri minimalca za rujan, listopad i
studeni. Zanimljivo je i da se stoga Zrinski uvrstio u
malobrojne koji nisu ni pokušali izlaz potražiti u predstečaju.
Imovina je pod hipotekama, a razlučni vjerovnici Erste i PBZ
dobro osigurani.
Za razlučne vjerovnike Erste banku, s više od 7 milijuna kuna
tražbina te Privrednu banku Zagreb s oko 2,5 milijuna kuna,
očekuje se da će se naplatiti u cijelosti. Isto se očekuje i za
vjerovnike višeg isplatnog reda, primjerice radnike koji
potražuju oko 4,4 mil kuna, piše Poslovni.hr.
