Najavio je izgradnju 20 hladnjača vrijednih 100 milijuna eura, a jedna od njih bit će i u Međimurju
Potpredsjednik Vlade i hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić danas je u Čakovcu otvorio modernizirane pogone Vajde vrijedne 50 milijuna kuna, od čega je, kroz program ruralnog razvoja, uloženo 22,67 milijuna kuna. Za naš portal Tolušić je kazao nešto više o ovoj investiciji i ukupnom stanju hrvatske poljoprivrede.
Kakav je značaj ovog velikog ulaganja u Vajdu?
– Mesna industrija Vajda odličan je primjer kako se unutar jedne tvrtke može zaokružiti cijeli poslovni proces od tova junadi i svinja do prodaje mesa u vlastitim maloprodajnim objektima. Nastavak stoljetne tradicije dijelom je omogućen i europskim sredstvima kojima su uspjeli izgraditi nove objekte za preradu mesa čime će se povećati postojeći proizvodni i skladišni kapaciteti. Ova je investicija značajna i zbog toga što su to prvi rezultati našeg rada ozbiljno vidljivi u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda. Za sve što radimo treba vremena, pa je i u ovom projektu od ideje do realizacije proteklo gotovo tri godine.
Ali samo u proteklih tjedana dana ovo je četvrti veliki projekt financiran iz Ministarstva poljoprivrede. Od Sirele u Bjelovaru, skladišta za krumpir Adria Snaca u Hercegovcu, najmodernija farme krmača u Hrvatskoj otvorene jučer, do današnjeg otvorenja moderniziranih pogona Vajde u Čakovcu. Ukupna vrijednost tih projekata je 250 milijuna kuna, od čega je ministarstvo uložilo 100 milijuna kuna. Kada su novi vlasnici preuzeli Vajdu 2015.godine bilo je dosta sumnjičavih, ali do danas se njihova proizvodnja upeterostručila, posebno u segmentu kooperacije i uzgoja svinja.
Ovaj projekt je sufinanciran novcem iz programa ruralnog razvoja. Kako ste zadovoljni korištenjem tih sredstava i koliko je tog novca završilo u Međimurju?
Poljoprivrednici i poduzetnici iz ovog kraja sklopili su u posljednje dvije godine čak 8.427 ugovora za projekte koji su ostvarili sufinanciranje iz europskih poljoprivrednih fondova u vrijednosti od gotovo 400 milijuna kuna. Gledajući na nacionalnoj razini do danas su raspisani praktički svi natječaji potrebni da bi potrošili svih 18,1 milijardi kuna predviđenih ovim programom.
Sve to financiramo da bi oživjeli ruralno područje. Kao što sam rekao, ništa ne ide preko noći i svi rezultati se ne mogu vidjeti u dvije i pol godine, ali možemo nabrojati mnogo toga što smo već učinili u tom periodu.
Jučer je Vlada usvojila program pomoći za proizvođače mandarina. Mogu li se i drugi naši voćari, primjerice proizvođači jabuka u Međimurju, nadati jednoj takvoj financijskoj inekciji?
Na Vladi je usvojen Program potpore za proizvođače mandarina čime smo im osigurali 20 milijuna kuna pomoći za ovu godinu. Sličnu odluku uskoro mogu očekivati i proizvođači jabuka što je značajno za ovo područje. Planiramo krajem lipnja ići s posebnom potporom za proizvođače jabuka koji su također u poteškoćama i čim se završe pravne procedure i razgovori s Europskom komisijom i ta potpora će doći na Vladu.
Osim toga, mogu najaviti izgradnju 20 hladnjača na području cijele Hrvatske, ukupne vrijednosti 100 milijuna eura. Jedna od lokacija bit će i u Međimurju, čime ćemo pomoći i ovdašnjim proizvođačima da budu konkurentniji.
U Virovitičko-podravskoj županiji, iz koje dolazite, intenzivno se razvijaju projekti navodnjavanja, za što je bilo interesa i u našem kraju. Jednako tako naše poljoprivrednike sigurno zanima i koliko im možete pomoći u osiguranju trajnih nasada?
Ministarstvo poljoprivrede financira izgradnju sustava navodnjavanja u stopostotnom iznosu za projekte do 15 milijuna eura. Nositelj projekta mora biti županija koja mora riješiti projekte, za što pokrivamo troškove, i mora osigurati građevinske dozvole. Novaca za to ima i rješava ih naše ministarstvo. Kad je u pitanju osiguranje trajnih nasada, odobravamo 70 posto povrata za ono što se može osigurati prema propisima ruralnog razvoja. Svi koji nam se jave mogu računati na sufinanciranje i mislim da je to velika pomoć poljoprivrednicima te jedini način da se zaštitimo od klimatskih promjena koje su nam sve vidljivije iz dana u dan.
Stočarstvo nam je prioritet, ima takvu poziciju i u programu ruralnog razvoja i sve projekte iz te domene ćemo isfinancirati, iako ih ima duplo više nego novaca koji je potreban. Zato ćemo osigurati dodatna sredstva u iznosu od 200 milijuna kako bi ojačali taj sektor. Uvedene su i sve dodatne potpore koje smo mogli dati, a stočari i peradari su u prioritetu pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Znam da je ovdje aktualno pitanje uzgoja goveda i mljekarstva.
Tijekom 2018. imali smo potporu za kupovinu steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, radi obnove narušenog proizvodnog potencijala. Potporu je ostvarilo 669 poljoprivrednika, a ministarstvo je isfinanciralo kupnju više od 2 tisuće junica. Slične brojke očekujemo i ove godine. Cilj nam je obnoviti stočni fond i povećati broj krava u Hrvatskoj, pa smo ovaj natječaj ponovili sada početkom svibnja, a iznos potpore povećali s dosadašnjih 20 tisuća na maksimalnih 30 tisuća kuna po korisniku.
I ovom prilikom pozivam stočare da se jave, jer na raspolaganju im je 20 milijuna kuna. Što se tiče otkupnih cijena mlijeka one su se stabilizirale, što očito osigurava onim mljekarima koji su se modernizirali i koji su produktivni da u tome nađu računicu.
Hrvatska uvozi puno hrane. Što se tu može promijeniti da bi ojačali domaću proizvodnju?
Možemo puno ako promijenimo svijest nas samih. Ja mislim da nam je to najveći problem u svemu tome. Nije proizvod, recimo, Vajde ništa skuplji ili jeftiniji od uvoznih salama, čvaraka i drugih mesnih proizvoda. Mnogo puta dođemo u trgoviniu i jednostavno ne razmišljajući uzmemo ono što nam dođe pod ruku ne računajući da to nije hrvatski proizvod. Kad bi svi Hrvati kupovali hrvatske proizvode to bi bilo fantastično i podiglo bi domaću proizvodnju tri puta.
Dakle, nije sve samo do proizvođača ili ministarstva, jer ako netko propagira i promovira hrvatske proizvode to je Ministarstvo poljoprivrede. Često se govori o razlikama u cijeni, ali uzmu li se u obzir hrvatski i uvozni proizvodi iste kvalitete tada nema razlika. Dapače, uzme li se u obzir omjer cijene i kvalitete više dobivate s hrvatskim proizvodima.
Naravno da ponekad i segment cijene ima svoju ulogu, ali to je zato jer uspoređujemo kruške i jabuke. Nije realno uspoređivati proizvod visoke razine kvalitete s onim manje kvalitetnim. Sigurno da je taj jeftiniji, ali nije ga realno stavljati u isti rang s hrvatskim top proizovodm i očekivati da imaju istu cijenu.
Mladi sve više odlaze iz Hrvatske i sve ih manje ostaje na selu?
Kad govorimo o mladima ja poručujem svakome tko se želi baviti poljoprivredom da to učini. Živjet će bolje i kvalitetnije od bilo kojeg drugog posla, koliko god se ponekad čini da nije tako. Mogu navesti puno primjera mladih ljudi od 20-25 godina koji žive od poljoprivrede izrazito kvalitetno, dobro zarađuju i ostaju živjeti na selu. Kroz sve mjere koje donosimo, dajemo prednost mladim poljoprivrednicima.
Ulažemo i u nepoljoprivredne aktivnosti, u mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ili za čuvanje djece, starijih i nemoćnih. Budućnost se zaista može graditi na selu i u poljoprivredi. Sretan sam što je u Hrvatskoj više od 21 tisuće mladih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je oko 13 posto od ukupnog broja poljoprivrednika i jedan od najviših postotaka na razini Europske unije.
Cilj nam doći do 20 posto, da mladi doista postanu stup poljoprivrede u Hrvatskoj i na tome radimo svakodnevno – rekao je ministar Tolušić.