Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske objavio je očitovanje povodom prosvjednog skupa 'Za normalan život' najavljenog za 1. lipnja 2019. godine u Čakovcu. Njihovo očitovanje prenosimo u cijelosti.
‘U odnosu na medijske napise i upite koje je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
primio u svezi protestnog skupa najavljenog za 1. lipnja u
Čakovcu, Ured izražava veliku zabrinutost i ocjenjuje
neprihvatljivim organiziranje skupova usmjerenih protiv određene
skupine i koji bi predstavljali kršenje ljudskih prava i sloboda
koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i hrvatskim
zakonodavstvom.
U temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske u članku 3.
utvrđeno je da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i
ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje
prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i
čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački
sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i
temelj za tumačenje Ustava.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podsjeća na
brojne aktivnosti koje Vlada Republike Hrvatske i Ured
kontinuirano poduzimaju na području integracije pripadnika romske
nacionalne manjine te potporu koju pružaju institucijama na
područnoj i lokalnoj razini u planiranju i realizaciji aktivnosti
te poziva sve nadležne institucije na dijalog u duhu navedenih
vrednota s ciljem rješavanja problema.
Ured ukazuje i na neprihvatljivost dijela medijskih napisa u
kontekstu mogućeg prosvjeda usmjerenog na jednu nacionalnu
manjinu, podsjećajući da je pored ustavnog jamstva prava na javno
okupljanje i mirni prosvjed, člankom 39. Ustava Republike
Hrvatske zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na
rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju
ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Pored navedenog, ukazujemo na zabranu diskriminacije te
prekršajne odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije vezane uz
uznemiravanje, odnosno prouzročenja straha drugome ili stvaranja
neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na
temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu,
jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu,
društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi,
zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom
identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji.
Zaključno, upozoravamo na odredbe Kaznenog zakona o kažnjivosti
javnog poticanja na nasilje i mržnju, prema kojima će se kazniti
osoba koja putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava
ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili
javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima
se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili
pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili
etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola,
spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih
drugih osobina.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao
stručna služba Vlade i dalje će usmjeravati i intenzivirati
aktivnosti na sustavnoj provedbi vladinih strategija, programa i
planova kojima je cilj unaprjeđenje i zaštita ljudskih prava i
prava nacionalnih manjina, zaštita od bilo kakve diskriminacije,
poštivanje različitosti, razvijanja tolerancije i razumijevanja u
širem demokratskom ozračju.’
