Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253 kune
Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih
oko 590 tisuća za ožujak prošle godine primilo je neto
plaću nižu od hrvatskog prosjeka, proizlazi iz podataka Državnog
zavoda za statistiku (DZS) o strukturi zaposlenih prema visini
prosječne neto i bruto plaće prema djelatnostima sa stanjem u
ožujku 2018.
Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama
koji su za ožujak prošle godine ostvarili puni fond radnog
vremena, a koji su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina. U
prvoj su skupini oni s neto plaćom do 2.750 kuna, kojih je bilo
0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih
je bilo 7,6 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću
manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od
čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.
Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto plaćom većom
od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je
od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako
je oko 50,1 tisuća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak
prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je
primilo od 10.001 do 12.000 kuna.
Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253
kune, a taj je prosjek u statističkoj
skupini zaposlenih s neto plaćama od 5.801 do 6.400
kuna. Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400
kuna neto plaće za ožujak 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto,
ili nešto više od 594 tisuće osoba.
Zaposleni s prosječnim plaćama do 6.400 kuna razvrstani su u
osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s
plaćama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni
s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je
gotovo 227 tisuća ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim
osobama za ožujak prošle godine primio neto plaću od 4.001 do
5.200 kuna.
Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih
31,8 posto ili gotovo 300,5 tisuća primilo je neto
plaću od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s
neto plaćama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto. Neto
plaće od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto
zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000
kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1
posto.
Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje
da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj
industriji i trgovini – više od deset posto zaposlenih primalo
manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s
prosječnom neto plaćom od 4.001 do 4.600 kuna.
Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179
tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od
2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8
posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna. U trgovini na
veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je
imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750
kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do
3.200 kuna. Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio
je u skupini s prosječnim neto plaćama od 4.001 do 4.600 kuna – u
prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5
posto.
Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže
kategorije plaća izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i
pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti
zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u
građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 tisuća zaposlenih, jedan
posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje
od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 tisuće
zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u
prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto
zaposlenih. Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plaća
iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i
komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća
zaposlenih, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja,
u kojima je bilo više od 32 tisuće zaposlenih.
