Sindikati smatraju da radnici koji sad rano ulaze u svijet rada neće nikad dočekati 41 godinu staža sa 61 godinom života
Tri sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez
samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata –
počele su u subotu prikupljati potpise za raspisivanje
referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi
se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na
67 godina.
Pri tome traže i da se penalizacija prijevremenog umirovljenja
smanji s 0,3 na 0,2 posto. Prikupljanje potpisa trajat će do 11.
svibnja, dokad inicijativa “67 je previše” mora skupiti najmanje
373.568 potpisa za raspisivanje referenduma.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da je referendum
demokratsko pravo, ali poručuju i da zahtjevi sindikata imaju
cijenu, a ona iznosi 45 milijardi kuna, odnosno mirovine manje
pet do sedam posto.
– Želimo umiriti naše građane i još jednom objasniti da neće svi
raditi do 67 godina, nego samo oni koji do tada ne budu imali 41
godinu staža. Duljina staža utječe na visinu mirovine pa će tako
oni koji dulje rade imati veću mirovinu – kažu u Ministarstvu.
Dodaju da su okviru trenutačnih mogućnosti povećali mirovine za
7,54 posto, a minimalne mirovine uz redovito usklađivanje dodatno
će povećati 3,13 posto od 1. srpnja.
Niže prosječne mirovine
Dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u
Zagrebu ističe da hrvatski umirovljenici imaju izrazito kratak
ostvaren radni staž, drugi najniži u EU, kad se govori o
prosjeku.
– To je oko 30 godina, dakle prosječno razdoblje korištenja
mirovine dulje je od 20 godina. Održivo povećanje budućih
mirovina nije moguće bez povećanja staža. Iako povećanje dobne
granice za odlazak u mirovinu nije jedina mogućnost za povećanje
prosječne duljine radnog staža, pokazalo se da ono doista
povećava radni staž, plus mjere za destimuliranje prijevremenog
umirovljenja. Iskustva drugih zemalja vezana za dobnu granicu su
različite tako da u dobro posloženom sustavu i granica od 65
godina može dati korektne mirovine – kaže Nestić.
Puno veći problem u referendumskoj inicijativi je, smatra,
ublažavanje umanjenja za prijevremenu mirovinu jer se time u
povoljniji položaj stavljaju oni koji ranije odlaze u mirovinu.
Ako se ozakone prijedlozi iz referendumske inicijative, upozorava
Nestić, one u dugom roku vode prema nižim prosječnim
mirovinama.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je temeljni problem
mirovinskog sustava to što je svega 20 posto naših umirovljenika
steklo mirovinu temeljem punog radnog staža ili starosne dobi.
Stoga je pravo pitanje, navode, kako stvoriti pretpostavke da što
više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem.
– Sa sadašnjom dobnom granicom za umirovljenje od 65 godina
mirovinski sustav suočen je s problemima. Smatramo da eventualni
referendum treba li raditi do 67 godina ne može doprinijeti
nalaženju odgovora na probleme mirovinskog sustava – poručuju iz
HUP-a.
Bivši ministar rada Davorko Vidović smatra da je
sad nepotrebno povećanje granice na 67 godina za umirovljenje i
da će to imati smisla tek kad budemo imali zaposlenost poput
Nizozemske i Njemačke od 80 posto. A sad smo po tome treći
najgori u EU.
Također bivši ministar rada Mirando Mrsić smatra
da ne mogu svi ići sa 67 godina u mirovinu te da je Zakon o
mirovinskom osiguranju koji je donijela Vlada 2013. bio usuglašen
sa sindikatima. Tad su doneseni i zakoni o profesionalnoj
mirovini i rehabilitaciji, objašnjava Mrsić. Za one koji ne bi
mogli raditi do 67. godine bila bi osigurana profesionalna
rehabilitacija na teret države i profesionalna mirovina na razini
starosne. Stoga je, smatra, sadašnji ministar
Pavić samo trebao nastaviti s tom
reformom.
– Vlada Zorana Milanovića donijela je zakon da
se u Hrvatskoj od 2038. godine radi do 67. godine, neosporno je
da su sindikati tada bili protiv takvih uvjeta, no činjenica je
isto tako da je HDZ, koji je tada bio u oporbi, dao maksimalnu
podršku našim zahtjevima da se ne može raditi do 67., da bi sad
bila obrnuta situacija. Sad je dodatno ubrzao odlazak u mirovinu
sa 67 godina sa 2038. na 2033. Drugo, sadašnja Vlada dodatno je
pogoršala taj zakon u visini penalizacije koja je sad drastično
povećana za radnike koji prijevremeno odlaze u mirovinu ne svojom
voljom – kaže Mladen Novosel, predsjednik
SSSH.
Pravedniji mirovinski sustav
Treće pogoršanje, po njemu, jest da se od 2027. u prijevremenu
mirovinu neće ići sa 60 nego sa 62 godine. Četvrto, radnici koji
sad rano ulaze u svijet rada neće, smatra, nikad dočekati 41
godinu staža sa 61 godinom života.
– Ovim referendumskim pitanjem želimo mirovinski sustav učiniti
pravednijim i postaviti ga u realne okvire mirovinskih sustava
sličnih zemalja po gospodarskom razvoju, organizaciji rada i
uvjeta, poput Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske – poručuje
Novosel.