Adekvatnom i aktivnom brigom o svom mikrobiomu možeš mijenjati svoje tijelo.
Znaš li da u tvom tijelu postoji više bakterija nego što ima
ljudskih stanica? Ako želiš u brojevima, radi se o približno 40
bilijuna bakterija u organizmu odraslog čovjeka.
Bakterije i tvoj organizma tvore savršeni sistem koji jedan
drugome pomažu u izvršavanju raznih funkcija. Žive u simbiozi.
Razne vrste kolonija bakterija koja nastanjuju tvoj organizam
nazivaju se mikrobiom. Svaki čovjek ima jedinstveni i svojstven
mikrobiom, baš poput otiska jagodice prsta. Nije li to čudesno?
Sastav tvog mikrobioma ovisi o tvojim životnima navikama, hrani
koju unosiš u svoj organizam, okruženju i pogodan je promjenama.
Skoro pa svaki od većih organskih sustava koji je u izravnoj
komunikaciji s okolinom ima svoj mikrobiom tako razlikujemo
mikrobiom usta, crijeva, jetre, kože, pluća, uha. Svaki od
mikrobioma je međusobno povezan i svi zajedno tvore mikrobiom
tvog organizma.
Zašto pišem o bakterijama i toliko puno o
mikrobiomu?
Jedna od glavnih funkcija mikrobioma je probava.
Bakterije koje žive u probavnom traktu omogućavaju adekvatnu
probavu hrane i potrebne hranjive tvari za sve sustave tijela.
Bakterije iz mikrobioma djeluju i kao zaštitari organizma.
Usko surađuju sa imunološkim sustavom i pomažu mu u pripremanju
za bitku s različitim prijetnjama. Bakterije probavnog sustavu
utječu na lučenje hormona, na naš mozak i raspoloženje.
Upravo je probavni sustav zahvaljujući nizu živčanih završetaka
odgovoran za proizvodnju cijelog niza hormona. A hormoni nastaju
uslijed stimulacije određenim hranjivim tvarima te utječu na
stanje cijelog tijela.
Tijekom života sastav crijevnih bakterija se mijenja zbog
različitih utjecaja iz okoliša. Znanost pokazuje da se naš
mikrobiom može promijeniti na bolje ili lošije, na temelju
čimbenika kao što su prehrana, stil života, a promjenom
mikrobioma mijenja se tijelo.
Bolest, starenje i loše raspoloženje nastaju uslijed
poremećaja u mikrobiomu
Sve više znanstvenika diljem svijeta je došlo do otkrića o
važnosti mikrobioma i njegovom utjecaju na naše zdravlje.
U posljednjih nekoliko godina napravljeno je i napisano na tisuće
znanstvenih članka na temu mirobioma i njegovu ulogu. Mene osobno
ovo veoma raduje. Zašto? Jer su znanstvenici diljem svijeta došli
do identičnih otkrića. Hrana, životne navike, naše misli, navike
spavanja i socijalni kontakti utječu na mikrobiom – mikrobiom
utječe na organizam i razvitak bolesti, starenje.
Čak i određene kronične te genetski uvjetovane bolesti se
mogu držati pod kontrolom tj. smanjiti učestalost njihovog
pojavljivanja određenim minimalni intervencijama u životnim
navikama.
Što to točno znači?
Adekvatnom i aktivnom brigom o svom mikrobiomu možeš mijenjati
svoje tijelo. Kožni problemi i razne kronične kožne bolesti su
primjerice izravno povezne s mikrobiomom crijeva.
Na izgled tvoje kože utječe sve ono što pojedeš, kada i kako
jedeš, koliko vode piješ, koliko spavaš, koliko vremena provodiš
u miru ili pak nemiru sam sa sobom. Koliko su dobri tvoji
međuljudski odnosi, kontakti, koliko vježbaš, sve se to vidi na
tvojoj koži..
Kako brinuti o svom mikrobiomu?
Pij mnogo tekućine, 3 i pol litre vode na dan ili više. Jedi
hranu bogatu vlaknima koji djeluje kao prebiotik. Konzumiraj što
više svježeg lokalno uzgojenog voća i povrća.
Spavaj 6 do 8 sati dnevno. Vježbaj barem 15 minuta 5 puta na
tjedan. Meditiraj, opuštaj se i šeći prirodom. Pokušaj se
okružiti ljudima koji te raduju.
Uživaj u životu i blistaj – lako je!