U četvrtak 28. veljače održana je tematska sjednica Skupštine Međimurske županije s jednom točkom dnevnog reda: Prijedlog Zaključka za stvaranje pozitivnog i poticajnog okruženja za rad i poslovanje u Međimurju. Raspravi o ovoj temi pridružio se i Željko Pavlic, vijećnik MDS-a u županijskoj skupštini i predsjednik Međimurskog demokratskog saveza.
Uvodno je Pavlic podržao predložene Zaključke i mjere, a zatim
predložio i njihove dopune koje su i prihvaćene:
– Međimurski demokratski savez pozdravlja sazivanje tematske
sjednice Skupštine Međimurske županije posvećenoj stvaranju
pozitivnog i poticajnog okruženja za rad i poslovanje u
Međimurju. Iako je sama tema, i predloženi zaključci, već dugo u
javnom prostoru u Međimurske županije, mišljenja smo da ona i te
kako zaslužuje biti raspravljena u predstavničkom tijelu
Međimurske županije, čime će dobiti i političku dimenziju.
Većina predloženih mjera, u okviru ovih Zaključaka, usmjerene su
prema Vladi Republike, kao nositelju i kreatoru svih mikro i
makro ekonomskih politika koje kreiraju naš gospodarski sustav i
međusobne odnose gospodarskih i socijalnih subjekata. Ove mjere
su poznate i na stolu su već godinama, predložene i od
gospodarskih komora, sindikata, struke i politike, ali potrebna
je i politička volja za njihovu primjenu.
Za MDS je važno da je u ovom dokumentu istaknuta potreba za
povećavanjem plaća u Međimurju, za što se MDS godinama zalaže, i
što je za MDS najvažniji gospodarsko-socijalni projekt.
Nedopustivo je da već godinama u Međimurju dobivamo najniže
plaće, a pogotovo se to odnosi na najranjiviju skupinu-žene, a
postoje mjere i politike koje bi to promijenile – istaknuo je
Pavlic i dodao:
– MDS podupire Zaključak i sve mjere koje su u njima navedene uz
dvije nadopune Glave I kojima se brojčano ukazuje na
problematiku nepovoljne gospodarske strukture i niskih plaća u
Međimurskoj županiji i nadopune mjera u Glavi II, kojima se
poziva Vlada RH na jednakopravan odnos prema svim industrijskim
granama i decentralizaciju Hrvatske – rekao je Pavlic uvodno te
potkrijepio izmjene i dopune. Kazao je kako se Glava I dopunjuje
na način da se iza drugog stavka dodaje novi koji glasi:
“Prema ediciji “Međimurska županija u brojkama 2017.” , u pravnim
osobama u Međimurskoj županiji, u 2017. godini je bilo
zaposleno ukupno 32.528 osoba, od toga 14.008 žena. Najviše je
bilo zaposlenih u prerađivačkoj industriji, 14.337, od čega 5.618
žena, zatim trgovini, 3.522 zaposlena, od čega 1.759 žena i
građevinarstvu gdje je bilo 2.943 zaposlena, od čega 252 žena. U
ukupom broju to čini 20.802 zaposlena, od čega 7.629 žena. Ovi
podaci nam pokazuju da skoro 2/3 zaposlenika u pravnim
osobama u Međimurju radi upravo u radno intenzivnim i nisko
akumulativnim gospodarskim granama, granama u kojima bilježimo i
najniže plaće.”
Iza sedmog stavka dodaje se novi stavak: “Prema podacima za 2015.
godinu prosječna plaća u Međimurskoj županiji bila je 4.652 kn, a
u Republici Hrvatskoj 5.650 što je zaostatak od oko 20 %.
Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji bila je 4.490 kuna, od
toga kod muškaraca koji većinom rade u metalskoj industriji 5.064
kune, a kod žena, koje većinom rade u tekstilnoj i obućarskoj
industriji, 3.611 kuna. U trgovini je prosječna plaća bila 4.031
kn, a u građevinarstvu 3.849 kn.
Iz ovih podataka vidljivo je da su u Međimurskoj županiji u
posebno teškom položaju žene. Prema publikaciji “Plaće po
županijama za 2016.” koju je izdala Hrvatska gospodarska komora,
prvi na ljestvici po visini neto plaća bio je Grad Zagreb sa
6.740 kn, dok je Međimurska županija bila na zadnjem mjestu
ljestvice sa 4.653 kn.”
Obrazloženje:
Mislimo da je potrebno činjenično pokazati koji su osnovni
razvojni i socijalni problemi u međimurskom gospodarstvu.
Dopunjuje se Glava II Iza točke 1. dodaje se nova točka 2:
“2. Osigurati jednakopravan odnos države prema svim gospodarskim
granama. Svi razv ojni i gospodarski dokumenti i politike moraju
biti sektorski, regionalno, socijalno i rodno uravnoteženi.
Od osamostaljenja Republike Hrvatske u sanaciju
brodogradilišta, koja su smještena samo u pojedinim regijama i u
kojima su zaposleni većinom muškarci, utrošeno je više od 35
milijardi proračunskih kuna.
Rezultat sanacija je neizvjestan, a otvaraju se i novi troškovi.
Za razliku od brodogradnje, ostale industrijske grane bile su
ostavljene same sebi ili su mogle računati samo na skromne
potpore. Država svojim politikama i strategijama mora pomoći
opstanku i razvoju postojećih kapaciteta i potencijala svih
industrija u Republici Hrvatskoj.”
U točki 6. dodati drugi stavak: “Decentralizacija je jedan od
osnovnih uvjeta gospodarskog napretka. Hrvatska je danas još
uvijek jedna od najviše centraliziranih država u EU. O
povezanosti decentralizacije i gospodarskog rasta govori osnovni
zaključak Studije o utjecaju decentralizacije na gospodarstvo
švicarskog Instituta za ekonomska istraživanja u Baselu u kojem
se ističe:
Europske zemlje u kojima pojedinačne regije imaju veće ovlasti i
odgovornosti u poreznoj, zakonodavnoj i obrazovnoj politici
gospodarski su naprednije od onih s centraliziranom upravom.” S
ovim izmjena i dopunama MDS je izvijestio svekoliku javnost, a
potpisuje ih njihov predsjednik Željko Pavlic.
