'Često se dogodi slučaj da na novim prometnicama imamo zaštitne elemente postavljene sukladno važećim propisima koje, nažalost, ne odgovaraju današnjim spoznajama koje proizlaze iz najnovijih istraživanja iz domene sigurnosti prometa'
U tijelima Europske unije prometna sigurnost jedna je od
najvažnijih tema, a nakon automobila i obaveznog uvođenja sustava
poput automatskog kočenja i inteligentnog ograničenje brzine
kreće se u smjeru sigurnijih cesta.
Dakle sve transeuropske prometnice (TEN-T), autoceste i državne
ceste te prometnice izvan urbanih područja, koje je sufinancirala
Europska unija, morat će imati posebne standarde sigurnosti.
Prije svega, na svim prometnicama morat će se provesti procjena
kritičnih točaka (zasad se ne spominje EuroRAP program čiji je
HAK član, ali on je najlogičniji izbor), a i ubuduće će biti
projektirane i građene s ujednačenim sigurnosnim standardima.
Što to konkretno znači? Nedavno smo na portalu Revije HAK
objavili intervju s dr. sc. Markom Ševrovićem,
predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih
znanosti, koji je rekao:
– Standard održavanja prometnica u Hrvatskoj, kada govorimo o
primarnoj prometnoj mreži, vrlo je visok. Stanje kolnika i
prometne opreme na većini važnijih prometnih pravaca vrlo je
dobro. Hrvatska u odnosu na BDP ima jednu od najkvalitetnijih
cestovnih mreža na svijetu.
Ako pak govorimo o lošim stranama onda je tu potrebno istaknuti
zastarjelost nekih standarda koji se koriste kod postavljanja
primjerice zaštitne ograde. Često se dogodi slučaj da na novim
prometnicama imamo zaštitne elemente postavljene sukladno važećim
propisima koje, nažalost, ne odgovaraju današnjim spoznajama koje
proizlaze iz najnovijih istraživanja iz domene sigurnosti
prometa. Drugim riječima, dopušteno je projektiranje i
postavljanje zaštitnih elemenata koji neće osigurati adekvatnu
zaštitu u slučaju da se dogodi prometna nesreća.
S novim mjerama EU i to će se morati mijenjati – na korist svih
naših vozača. Tijela Europske unije propustila su donijeti odluku
o standardizaciji prometnih znakova i oznaka na cestama
(horizontalna signalizacija) u svim državama. To bi bio logičan
korak jer je donošene odluka o ugradnji sustava automatskog
održavanja brzine u svim automobilima, kao i sustava za
održavanje vozila u prometnom traku.
Ujednačavanjem znakova i ti bi sustavi lakše radili. Ovako, zasad
su se institucije tek dogovorile o razvoju specifikacija za
prometne znakove i oznake na cestama. To je, međutim, prvi korak
prema unificiranju znakova, ali na odluku ćemo još pričekati.
Kako piše portal revijahak.hr, ovaj dogovor sad trebaju
usvojiti Europsko vijeće i parlament, ali politička klima je
takva da ćemo navedene mjere sigurno dobiti kao standard.
