ZNANJE I PRAKSA U Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje održana 4. poljoprivredna konferencija ‘Upravljanje znanjem u poljoprivredi’

Predavački dio otvorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Nastavljajući tradiciju približavanja suvremenih rješenja proizvođačko-prehrambenog sektora poljoprivrednicima Međimurske županije, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA organizirala je 4. izdanje poljoprivredne konferencije ‘Upravljanje znanjem u poljoprivredi’. 

– Susreti poput ovog značajan su način prijenosa znanja i primjera dobre prakse u poljoprivredno – prehrambenom sektoru što je potvrdio i nemali broj pozitivnih povratnih informacija s prošlogodišnjih konferencija – stoji u priopćenju.

Svake godine konferencija predstavlja mjesto susreta poljoprivrednih proizvođača i subjekata iz prehrambeno-prerađivačke industrije, predstavnika državnih i lokalnih institucija te znanstvene zajednice.

Iz konferencije u konferenciju prisutne su konkretne podteme pa se tako među dosadašnjim, certifikacijom i standardima u proizvodnji hrane, suradnjom kroz kratke opskrbne lance i operativne skupine te uspostavom održive poljoprivredne proizvodnje temeljene na uzgoju mahunarki, pronašla i sljedeća: nova rješenja – pametna poljoprivreda.

Uvod u konferenciju i pozdravne govore u Tehnološko – inovacijskom centru Međimurje održali su ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović te župan Međimurske županije Matija Posavec.

‘Želimo predstaviti ideje koje ne moraju iziskivati velika financijska sredstva – i primjenom jeftinijih rješenja može se unaprijediti proizvodnja i distribucija. Prvi dio čine predavanja stručnih predavača, dok će u drugom djelu poljoprivrednici predstaviti svoje projekte i način na koji spomenute inovacije funkcioniraju kod njih – istaknula je ravnateljica Sandra Polanec Marinović.

Međimurski župan Matija Posavec naglašava koliko je važno poticati poljoprivrednu proizvodnju, posebice u kontinentalnim županijama.

– Na hranu se u Hrvatskoj po kućanstvu u prosjeku troši 21 kuna i 40 lipa, što na godišnjoj razini iznosi 4,3 milijarde eura. Od toga 2 milijarde eura otpada na uvezenu hranu. Kad bi se samo 1% tog iznosa usmjerio prema lokalnoj ekonomiji, bilo bi to 20 milijuna eura, odnosno 150 milijuna kuna potpore lokalnoj proizvodnji – naglasio je te dodao kako na županijskoj razini ne pomažu samo kroz instititucionalnu podršku, već i nastojanjima promjene svijesti.

Tako su u Međimurju lokalni opg-ovi povezani s ponuditeljima turističkih usluga, a domaće proizvode na ostalim hrvatskim tržištima nudi 20-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava okupljenih u kratkom opskrbnom lancu ‘Najbolje iz Međimurja’.

– Povezivanje s drugim županijama najbolji je način jačanja naše poljoprivredne proizvodnje – zaključio je uz napomenu kako je biodinamička proizvodnja segment poljoprivrede koji u Međimurju snažno raste, a uskoro bi prvenstveno zahvaljujući radu Centra dr. Rudolfa Steinera mogli postati i nacionalnim centrom za biodinamičku proizvodnju. 

Predavački dio otvorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, koji je govorio o novostima u nadolazećoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027.