U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Demografi upozoravaju da će mnoštvo škola nestajati
Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani
sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda
za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem
popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika
nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a
procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna
stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS
procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih,
doseljenih i službeno odseljenih.
No, još gore od toga je što nam je loša dobna struktura
stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa,
prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina
te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina.
Svi iseljeni se ne odjavljuju
To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14
godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više
godina za 74 tisuće.
– Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s
obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No,
bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva
u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na
starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i
socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni
sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati
što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih
škola u ruralnim naseljima – kaže demograf prof. dr.
Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju
zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
I demograf doc. dr. Stjepan Šterc slaže se s
Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.
– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine
prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo
stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je
broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer
škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika
pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika
osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i
srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina
i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi,
u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća –
govori Šterc.
I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog
Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili
manje od 4 milijuna stanovnika.
– Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje
stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje
udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i
lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25
godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni
trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece
više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav
stanovništva – kaže Strmota. Demograf dr. sc. Nenad
Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također
napominje sljedeće:
– Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889
stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja
2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je
negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799
osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali
svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i
doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a.
Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje
od četiri milijuna stanovnika – govori Pokos.
Upitan i broj birača
Dok smo u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva 2011. imali na
100 starijih od 65 godina 85 djece do 14 godina, lani smo na 100
starijih od 65 godina imali 70 djece. Kako odavno upozoravaju
demografi, nije tu samo riječ o smanjenju stanovništva nego će
svi građani ove zemlje trpjeti posljedice ovakve loše dobne
strukture stanovništva preko mirovina, zdravstvenog osiguranja
koje neće imati tko financirati.
Usto, dok se raspravlja o reformi obrazovanja, valja napomenuti
da će, nažalost, na temelju ovakvih podataka nužno doći do
zatvaranja nekih škola zbog sve manjeg broja djece, a time i do
smanjenja broja nastavnika.
Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd:
nemoguće je da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a
istodobno 3,774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi
Ministarstvo uprave. Takve brojke bile bi moguće samo ako su u
birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14
godina.
Da ne govorimo o tome da smo, prema podacima HZZO-a, od 31.
prosinca 2018., imali 4,146.450 zdravstvenih osiguranika, a
toliko stranaca koji žive i rade kod nas, stranih umirovljenika i
onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da
bi se objasnio takav kupus od podataka.