'Nismo protiv toga, sva sreća da postoji i da spašava živote, no nije dobro razmišljanje: sva sreća, sad neću ništa osjetiti, neću se mučiti pa ću ići na carski rez'...
Svjesna nedostatka informacija o vaginalnom porođaju nakon
carskog reza, kako kod žena, tako i kod primalja, liječnika i
ostalog medicinskog osoblja, Hrvatska komora primalja – Područno
vijeće Varaždinske županije i Doula Antonela – Centar za prirodnu
trudnoću, porod i roditeljstvo odlučili su organizirati stručni
skup na temu: ‘Vratimo porođaj ženama – vaginalni porođaj
nakon carskog reza’.
Skup će se održati u subotu, 9. ožujka, u
Sveučilišnom centru Sveučilište Sjever, a za
sudionike je besplatan jer, kako kažu organizatori, poklon je to
svim ženama povodom obilježavanja Dana žena.
– Prošle smo godine imale ideju da napravimo edukaciju za žene
koju ćemo im pokloniti povodom Dana žena, što je naišlo na
pozitivne reakcije i odličan odaziv, tako da smo se i ove godine
odlučile na to. Udružile smo se, po uzoru na svjetsku praksu,
budući da svi koji radimo sa ženama želimo im zajedno pomoći,
tako da je riječ o sveobuhvatnoj skrbi – istaknula je uvodno
Antonela Brajković Cesar, certificirana porodna
doula.
– Shvatili smo da žene ne znaju, kao da su zaboravile fiziologiju
poroda i trudnoće. Želimo im znanja na neki način povratiti kako
bi se žene osnažile i pripremile za nova iskustva – kazala je.
‘Jednom carski rez, uvijek carski rez’
– Kao što malo znaju o fiziologiji poroda, još manje znaju o
porođaju nakon carskog reza – nadovezala se primalja
Erika Spirić, koja je veći dio radnog vijeka provela u
varaždinskoj Općoj bolnici.
Dugo je godina uvriježeno mišljenje bilo jednom carski rez,
uvijek carski rez, a podržavala ga je i struka, dodale su.
– Kako je medicina napredovala, bilo je puno takvih zahvata, čak
i na zahtjev žena, što se nije pokazalo najboljim. Ginekolozi su
donijeli smjernice za vođenje vaginalnog poroda nakon carskog
reza i u situacijama kad se žena može poroditi, kad nema
indikacija za carski, svakako se preporuča vaginalni porođaj –
ističe primalja Erika.
Žene treba o tome obavijestiti i osvijestiti, kažu sugovornice.
– Žene moraju dobiti tu informaciju da bi na kraju mogle s
primaljama i ginekolozima raspravljati o mogućnostima i načinima
pripreme.
Neinformiranost žena
Budući da je Erika Spirić radni vijek provela
kao primalja, uvidjela je i promjene u informiranosti žena o
procesu poroda.
– Mnogo se toga promijenilo, ali nije još u mjeri kojoj bih
željela. Nekad su žene dolazile i govorile vi najbolje znate, dok
danas žene imaju bolji pristup informacijama, znaju, pitaju,
razgovaraju, drugi je pristup osoblja prema njima. Žena želi
znati, biti informirana i imati porod kakav želi.
Nekad je, dodaje, situacija bila drugačija.
– Što smo mi rekli, tako je bilo, niti je smjela pitati, niti se
pomaknuti. Danas je to sasvim drugačije, no, bez obzira koliko se
trudimo dati informacije, još uvijek je velik broj žena
neinformiran. U Varaždinu je manje od 40 posto žena s podrškom na
porodu, dok je u susjednoj Sloveniji, točnije, Ljubljani 99
posto. Premali je interes žena za saznanja što ih očekuje. Svrha
je educirati i upoznati žene s tim da stvari mogu biti drugačije
te da se i one drugačije postave – ističe
Spirić.
Žene se, kaže doula Antonela, često žale da ne
znaju za mogućnost vaginalnog poroda nakon carskog reza.
– Tek smo počele među ženama buditi svijest. Općenito je u
svijetu, a kod nas izraženije, da kako liječnik kaže, tako mora
biti, misle da nema puno prostora. Zaborave da su one važne, da
smo mi tu za njih jer one najbolje osjećaju svoje tijelo obzirom
da je porod prirodan proces.
Spirić je, poučena radnim iskustvom, iznijela kako su žene ovog
kraja, sjevera Hrvatske, itekako poslušne.
– Kad smo krenuli s humanizacijom poroda u rodilištu u Varaždinu,
dolazilo je mnogo žena iz Zagreba koje su znale što hoće i kako
se za to izboriti. Naše žene to ne znaju – dobe informaciju na
tečaju, no prilikom razgovora s doktorom kao da dođu do zida.
Možda i čuju odgovor s kojim se pomire, ne pitaju dalje, postoji
li druga mogućnost. Želja nam je osnažiti primaljstvo – kazala
je.
Carski rez nije bezazlena operacija
Na razini Hrvatske postotak porođaja carskim
rezom je u porastu, kazala je Brajković
Cesar.
– Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, svaka bi
zemlja trebala imati najviše 15 posto porođaja carskim rezom
godišnje, a u Hrvatskoj je riječ o 30 posto.
– Ponekad se žene i liječnici olako odlučuju na carski rez. Nije
to za svaku ženu. Ponavljam, nismo protiv toga, sva sreća da
postoji i da spašava živote, no nije dobro razmišljanje: sva
sreća, sad neću ništa osjetiti, neću se mučiti pa ću ići na
carski rez – nadovezala se Erika Spirić, koja dodaje da je carski
rez u današnje vrijeme sigurna operacija u smislu da nema
mortaliteta kao prije, međutim, nosi svoje rizike.
– Smrtnost žena je pet puta veća od carskog reza za razliku od
vaginalnog poroda, a svaki sljedeći je rizik jer može doći do
komplikacija. Nije to bezazlena operacija te ju zaista treba
raditi kad postoji za tim potreba. Ako je trudnoća uredna, za
ženu i dijete je sigurniji vaginalni porod – rekla je primalja
Erika.
Žene se, slažu se obje organizatorice stručnog skupa, moraju
informirati te se, u dogovoru s liječnikom, odlučiti za porod
koji je najbolji za njih i dijete.
– Upravo iz tog razloga u Varaždin 9. ožujka dolaze primalje iz
okolice, ali i susjedne Slovenije. Svaka će reći svoje
iskustvo, a prisutni će moći pitati apsolutno
sve što ih zanima, a mi ćemo se potruditi odgovoriti im.
Interesantno će mnogima biti iskustvo žene koja je nakon tri
carska reza odlučila roditi vaginalno i to u varaždinskoj
bolnici. Pozivamo žene koje zanima tema da dođu i informiraju se
jer znanje je moć – istaknule su zaključno.
Program stručnog skupa – subota, 9. ožujka
09,30-10,00 Prijave i registracija
10,00-10,15 Uvodna riječ – otvorenje
Voditeljice: Erika Spirić, Ivana Živoder, Anita Prelec,
Antonela Brajković Cesar
10,15-10,35 Fiziološki vaginalni porođaj nakon carskog reza,
Anita Prelec, dipl.m.s., MSc
10,35-10,55 VBAC – što kažu istraživanja?, Daniela
Drandić, voditeljica Programa za reproduktivno zdravlje
Udruge Roda
10,55-11,15 Carski rez – možemo li bolje?, Iva Podhorsky
Štorek, bacc.obs.
11,15-11,35 VBAC u Varaždinskom rodilištu, Ivo
Bilopavlović, dr.med., specijalist ginekologije i
opstetricije
11,35-12,00 Pauza za kavu
12,00-13,00 Primaljski pristup rodiljama koje žele vaginalni
porođaj nakon carskog reza:
– Gordana Njenjić, mag.zdr.neg., dipl.m.s.,
babica, Šola za starše Ljubljana
– Ksenija Horvatić, bacc.obs., Služba za
ginekologiju i opstetriciju Varaždin
– Biserka Matok Glavaš, bacc.obs., Klinika za
ženske bolesti i porode Merkur Zagreb
– Karmen Cecarko Vidović, bacc.obs., Služba za
ginekologiju, porodništvo i neonatologiju Čakovec
– Katarina Svažić, bacc.obs., Odjel ginekologije
i porodništva Zabok
– Ivana Brumec, bacc.obs., Odjel za ginekologiju
i opstetriciju Koprivnica
13,00-13,30 rasprava
13,30-15,00 pauza
15,00-15,20 Važnost dobre pripreme trudnice za VBAC,
Antonela Brajković Cesar, certificirana porodna
doula i postpartum doula
15,20-15,40 Psihološka priprema trudnice za VBAC, Andrea
Štampar Lesjak, dipl.psih.
15,40-16,00 Njega ožiljka nakon carskog reza i priprema za
sljedeći porod, Ivana Lovrić, dipl.psih. i
shiatsu praktičarka
16,00-16,20 Vaginalni porođaj nakon tri carska reza – iskustvo
majke, Sanja Pahić
16,20-17,15 Rasprava – zatvaranje