No, za utjehu u Međimurju živi najmlađe stanovništvo.U Međimurju je srednja dob 41 godina, a petina stanovništva županije mlađa je od 15 godina
Samo četiri hrvatske županije uspjele su do kraja 2017. premašiti
zaposlenost koju su imale 2008. godine, uoči svjetske ekonomske
krize, koja se u Hrvatskoj prometnula u dugu recesiju.
Sve četiri su većim dijelom smještene uz more, i to Zadarska,
Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska.
Preostalih 16 županija uključujući i Grad Zagreb vuku minuse, pa
je tako u Gradu Zagrebu bilo oko 35 tisuća zaposlenih manje nego
2008. godine, u Primorsko-goranskoj županiji s Rijekom kao
centrom oko 12.000, u Splitsko-dalmatinskoj oko 6000 te u
Istarskoj županiji oko 3000 zaposlenih manje, otkriva analiza
Hrvatske gospodarske komore.
Premda još nije uhvatio korak s 2008., da 1990. ne spominjemo,
Zagreb ipak dominira na svim područjima u zemlji, pa i na tržištu
rada, kako po zaposlenosti tako i po visini plaća.
Od Međimurja 45 posto više
Glavni grad jedini u Hrvatskoj ima više od polovice zaposlenog
stanovništva na svom području – 55 posto, u Istri rade 42 osobe
na svakih 100 stanovnika, a u Primorsko-goranskoj županiji njih
40. Dobar omjer zaposlenih u odnosu na broj stanovnika – 36 na
svakih 100 stanovnika – ima i Međimurska županija gdje ujedno
živi i najmlađe stanovništvo. U Međimurju je srednja dob 41
godina, a petina stanovništva županije mlađa je od 15 godina.
Zaposlenost je u Varaždinskoj županiji 37 posto, a u
Osječko-baranjskoj 30 posto. Na dnu su po zaposlenosti Zagrebačka
županija, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i
Brodsko-posavska županija gdje na četiri stanovnika dolazi jedan
zaposleni radnik na području županije. No, valja naglasiti da
mnogi iz Zagrebačke županije posao pronalaze u Gradu Zagrebu, pa
je ukupna zaposlenost u sredinama koje čine zagrebački prsten
veća.
Prosječna zagrebačka plaća za tisuću kuna veća je od prosječne
plaće u državi i iznosi oko 7200 kuna. Na zagrebačke plaće
utječe i to što je glavni grad administrativni, sveučilišni i
zdravstveni centar zemlje, s velikim udjelom visokoobrazovanih
radnika. U Zagrebu je i sjedište svih javnih poduzeća i velikih
privatnih sustava, što sve diže prosjek grada.
Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi oko 6200 kuna, no polovica
zaposlenih zarađuje manje od 6100 kuna. Prosječne plaće u
Zagrebu su čak 45 posto više od prosječnih plaća u Međimurskoj
županiji koje su najniže u Hrvatskoj.
Loša demografska slika
– Neto plaću nižu od 85% prosjeka Hrvatske imale su
Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska,
Virovitičko-podravska, Varaždinska i Međimurska županija.
Međimurska županija pet je godina bilježila najnižu prosječnu
neto plaću među regijama, a u četiri godine tu je ulogu imala
Varaždinska županija, navodi HGK. U odnosu na 2008., Hrvatska je
ostala i bez 4,3% stanovnika. Nepovoljni demografski i
emigracijski tokovi uzrokuju nedostatni kontingent radne snage i
postaju najveći problem tržišta rada u svim županijama, upozorava
HGK.
