'GKP Čakom ne krši zakon niti građanima naplaćuje nepostojeću uslugu! Koristit ćemo svaku zakonsku mogućnost koja nam omogućuje da trošak zbrinjavanja otpada, tamo gdje su zakonska rješenja nejasna ili loša, ne prebacujemo na građane', odgovor je Čakoma.
Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok javno je
iznio podatak da u Čakovcu plastika koju građani selektiraju
završava – na odlagalištu otpada!
Pozvao se kasnije na to da je ta informacija izašla u medijima,
no tvrtka Čakom reagirala je na njegovu izjavu i
pojasnila o čemu se radi.
Čehok je spomenuo taj slučaj objašnjavajući to kako
varaždinska Čistoća ne zarađuje na odvozu
otpada, odnosno općenito na gospodarenju reciklabilnim otpadom.
– Čistoća nikad nije zarađivala na odvozu, kao što malo tvrtki u
Hrvatskoj u toj branši zarađuje na odvozu, osim ako i samo
ako imaju svoju deponiju. Primjerice, u Čakovcu sada
selektivno prikupe plastiku. Budući da je cijena da vam netko
preuzme plastiku sada 1000 kuna po toni u cijeloj Hrvatskoj,
Čakovec tako lijepo tu plastiku stavi na vrh deponije, dakle, ne
zbrinjava te na taj način štedi 1000 kuna po toni. To može jer
ima u Totovcu svoju deponiju – objasnio je Čehok, piše Varazdinski.hr.
U nastavku je plastično opisao što to konkretno znači.
– To, jednostavno rečeno, znači da ono što su građani prikupili
odvajajući pomno i skrbno cijeli mjesec ionako na kraju završi
sve na istome mjestu, ali građani plaćaju cijenu odvojenoga
skupljanja – ustvrdio je Čehok.
Iz Čakoma su reagirali na, kako su rekli, ‘optužbe Ivana Čehoka
prema gradu Čakovcu’.
– GKP Čakom ne krši zakon niti građanima
naplaćuje nepostojeću uslugu! – vrlo jasno su poručili iz tvrtke
odmah u prvoj rečenici.
U nastavku su objasnili o čemu se točno radi.
– Riječ je jednostavno o nepostojanju održivog nacionalnog plana
ili propisa prema kojima bi se plastični otpad, koji se odvojeno
prikupi, učinkovito zbrinuo i reciklirao. Što se Čakoma tiče, sav
razvrstani plastični otpad koji prikupimo, najprije sortiramo, a
onaj dio koji se može zbrinuti zbrinjavamo, i to po
najpovoljnijim uvjetima na tržištu. Preostala plastika, za koju
ne postoji mogućnost zbrinjavanja, jer se time nitko ne bavi ili
je cijena previsoka, balira se i odlaže u privremeno skladište –
kažu u Čakomu.
Kakva je daljnja sudbina plastike
s tog privremenog skladišta?
– Kako prema trenutnim zakonskim odredbama takav otpad u
privremenom skladištu može biti najviše godinu dana, prisiljeni
smo ga odlagati na odlagalištu u Totovcu – potvrđuju iz Čakoma.
No dodaju da se pritom ne krši nikakav zakon.
– To je u svemu u skladu sa zakonom. Na tom zbrinjavanju ne
zarađujemo, znamo na kojem je mjestu plastika odložena, te je u
svakom trenutku, ako se pojavi mogućnost, možemo izvaditi i
zbrinuti – ističu.
Direktora Čakoma Snježana Tkalčec Avirović
iznijela je i podatak da zbrinjavanje takve plastike trenutno
stoji otprilike 650 kuna po toni.
– Taj bi trošak trebali platiti građani preko cijene odvoza i
zbrinjavanja. Kako se u poslovanju, uz načelo zakonitosti, vodimo
i načelom ekonomičnosti, ne želimo da građani plaćaju cijenu
nepostojanja nacionalnog plana učinkovitog i financijski održivog
prikupljanja i zbrinjavanja otpadne plastike – tumačenje je
ovakvog postupanja s plastikom u Čakomu.
Snježana Tkalčec Avirović završno dodaje:
– Koristit ćemo svaku zakonsku mogućnost koja nam omogućuje da
trošak zbrinjavanja otpada tamo gdje su zakonska rješenja nejasna
ili loša, ne prebacujemo na
građane, piše Varazdinski.hr.