Svečanost obilježavanja nastavlja se misnim slavljem u 17 sati u čakovečkoj župnoj crkvi sv. Nikole biskupa, te Svečanom akademijom povodom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
U povodu obilježavanja Spomendana 9. siječnja, izaslanstvo
Međimurske županije, općine Vratišinec, grada Preloga, Muzeja
Međimurja te Zrinske garde, uz nazočnost brojnih mještana,
građana i predstavnika javnog života, položilo je vijence i
zapalilo svijeće na grobu dr. Vinka Žganca u
Vratišincu, te dr. Juraja Lajtmana u
Prelogu.
Pojedinac se tješi i ohrabruje intimnom izvedbom međimurske
popevke, njezinom kolektivnom izvedbom povezuje se lokalna
zajednica. Dr. Vinko Žganec je svojim radom izravno utjecao na
međimurske suvremenike: na pučkog pjesnika Florijana
Andrašeca, na zborovođu i pučkog skladatelja
Ivana Mustača.
Javnim je izvođenjem međimurske popevke također utjecao na
hrvatske skladatelje, glazbene pedagoge i etnomuzikologe.”, rekla
je ponosna Milena Granatir zamjenica načelnika
Općine Vratišinec. Dok je župan Posavec istaknuo
kako nas je dr. Vinko Žganec zadužio da čuvamo i prenosimo našu
međimursku riječ, tradiciju, kulturu, identitet, a brojne naše
Udruge, KUD-ovi s ponosom nose upravo ime akademika,
etnomuzikologa dr. Vinka Žganca.
Nakon što je Međimurje napokon vraćeno Hrvatskoj, uspostavljena
je hrvatska vlast, a dr. Ivan Novak imenovan Kraljevskim
povjerenikom za Međimurje. Velika narodna skupština, održana 9.
siječnja 1919. na trgu ispred čakovečke crkve Sv. Nikole, s
macinečkim pjevačkim zborom i Vinkom Žgancem, s deset tisuća
oduševljenih Međimuraca. Ali, za Međimurje tek predstoje izazovi.
Puno je siromašnih, bolesnih i gladnih…
Pred Novakom i njegovim suradnicima su nove bitke, i nacionalne i socijalne. Tako je već u prvoj godini organizirana uprava, u škole dovedeni hrvatski učitelji, u Čakovcu pokrenut list na hrvatskom jeziku, Međimurske novine, te se posebna pažnja posvećuje kulturnom životu.
Osnovano je Prosvjetno društvo za Međimurje, pomaže se školovanju
učenika, studenata i učitelja. Tako se pomaže i skladatelju
Josipu Štolceru Slavenskom, slikaru
Ladislavu Kralju Međimurcu, kiparu Luji
Bezeredyu. Nije zaboravljena presudna uloga Žgančevih
Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja.
Čakovec kao upravno središte oživljeno je punim društvenim
životom. Uz dobrotvorne balove i koncerte, postao je i sjedištem
hrvatskih i domaćih i intelektualaca odasvud. Nisu zaboravljene
kulturne i obrazovne potrebe međimurskog sela, pa već 1919. se
osnivaju pučke čitaonice u mjestima diljem Međimurja. Na ovoj
podlozi probuđenog hrvatstva nastavila se gradnja međimurskog
kulturnog identiteta sačuvanog do danas.
Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su gradonačelnik Preloga
Ljubomir Kolarek uz prisustvo potpredsjednika
Skupštine Međimurske županije Dragutina Glavine,
zamjenika gradonačelnika Zdravka Kvakana i
gradskih vijećnika, položili vijenac na grob Juraja Lajtmana,
svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca i narodnog
borca hrvatskog naroda.
– Lajtman je jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, po njegovoj nakani osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj.
Možemo samo požaliti što se u kasnijim godinama u hrvatskom tisku nije češće javljao, a poglavito možemo požaliti što nije više pisao o sudbonosnim događajima za međimurske Hrvate, o sudbonosnim godinama kada je i sam vrlo aktivno sudjelovao. Stoga, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća zahvaljujemo na njegovom doprinosu u slavnim vremenima koja danas obilježavamo.
Drago nam je i da je Grad Prelog dio ovog obilježavanja.
Međimurska gruda je i hrvatska gruda. Ovdje se hrvatski barjak
ponosno gleda i ponosno se stoji uz njega. Bit će tako zauvijek
– riječi su preloškog gradonačelnika Ljubomira
Kolareka.
