FOTO Znanstvenim skupom započelo obilježavanje 100. obljetnice odcjepljenja Međimurja od mađarske države

- Dan pripojenja Međimurja Hrvatskoj odredio je sve nas te zbog toga o tome moramo nastaviti govoriti kako bi i mlađim generacijama što više približili našu povijest, istaknuo je Ivan Pranjić

Znanstvenim skupom “Međimurska događanja 1918./1919. godine” započelo je obilježavanje velike obljetnice naše povijesti – 100 godina odcjepljenja Međimurja od mađarske države. “1919. godina bila je najznačajnija godina za Međimurje, međimursku povijest i međimurski narod.

Danas, sto godina nakon događaja koji su obilježili razvoj našeg kraja, dostojno ih obilježavamo mnogim aktivnostima, počevši znanstvenim skupom na kojem su se okupili međimurski povjesničari, znanstvenici i stručnjaci.”, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec otvorivši skup predavanjem u kojem se osvrnuo na oslobođenje Međimurja 1918./1919. iz današnjeg gledišta.

– Međimurje i međimurski narod uvijek su radili iskorak naprijed kada ih je vodilo zajedništvo, a simbol tog zajedništva je upravo 9. siječnja kada se okupilo 10 000 Međimuraca te se čuo glas gotovo svake kuće. Taj mentalitet je do danas zadržan i čini Međimurje posebnim te našu sadašnjost moramo graditi na čvrstim temeljima koje vidimo u prošlosti”, dodao je župan Posavec.

U organizaciji znanstvenog skupa okupilo se nekoliko međimurskih institucija i udruga – Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Muzej Međimurja Čakovec, Zrinska garda Čakovec, Družba Braće Hrvatskoga Zmaja, Zmajski  stol Čakovec i Zrinski konjanici, a 15 znanstvenika i predavača održalo je zanimljiva izlaganja o važnim pojedincima, raznim aspektima i događajima koji su doveli do donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 9. siječnja 1919. godine.

– Iako je o oslobođenju Međimurja od Mađarske napisano mnogo relevantne literature, spisa, i književnih djela, osjetili smo potrebu da se ti događaji još osvijetle iz drugih kuteva te da se spomenu pojedinci koji do sada nisu toliko poznati, a imali su snažan utjecaj. Dan pripojenja Međimurja Hrvatskoj odredio je sve nas te zbog toga o tome moramo nastaviti govoriti kako bi i mlađim generacijama što više približili našu povijest.”, istaknuo je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić.

Skupu su nazočili pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Branko Sušec, akademik Dragutin Feletar, glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, predsjednik Zrinske garde Đuro Bel, predsjednik Zrinskih konjanika Marijan Ramušćak, gvardijan Franjevačkog samostana Čakovec fra Željko Železnjak i drugi gosti.

U prvom djelu predavanja su uz župana Posavca i akademika Feletara održali Krunoslav Mikulan, Vladimir Huzjan, Josip Čreš, Ana Šestak, Vladimir Kapun, Željko Bratulović i Danijel Ciglarić. Drugi dio skupa okupirale su teme poput značenja crkve u međimurskim zbivanjima 1918./1919., vraćanje hrvatskih imena naselja u Međimurju, govorilo se o narodnom preporoditelju Luki Puriću, Stanku Štefoku i Đuri Viloviću.

Predavanja u drugom dijelu održali su Stjepan Hranjec, Zvonko Kovač, Juraj Kolarić, Ivan Pranjić, Tomo Blažeka, Borka Bunjac, Josip Šimunko i Barbara Markač-Despinić.

Održana izlaganja bit će sakupljena u zborniku radova koji će biti objavljen tijekom ove godine. Znanstveni skup svojim su nastupom i izvedbom međimurskih pjesama obogatili članovi Poetikon benda, učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.