Manjak radne snage osjeća se i u poštanskim uslugama pa je predviđeno da uvezemo 300 poštara, 200 vozača i 100 šalterskih radnika
Hrvatska planira u sljedećoj godini izdati 65.100 dozvola za
zapošljavanje stranaca. Od toga 41.810 dozvola odnosi se na novo
zapošljavanje, dok će već 15.000 izdanih dozvola biti produljeno.
Godišnja kvota za sezonski rad iznosi 6540 dozvola, a kvota za
premještanje unutar društva 250 dozvola.
Za provedbu strateških investicijskih projekata određena je kvota
od 1500 dozvola. Sve je to navedeno u Odluci o utvrđivanju
godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u RH za 2019., a koja je
usvojena na sjednici Vlade.
Nove djelatnosti
Za razliku od odluke o radnim dozvolama koja je donesena za ovu
godinu, u novoj odluci su navedene nove kategorije djelatnosti za
koje Hrvatska dosad nije uvozila stranu radnu snagu. Tako je
uvedena kategorija ekonomija i trgovina, u sklopu koje je
određena kvota od 1700 radnih dozvola za prodavače, odnosno
trgovce koje će Hrvatska tako prvi put uvesti u 2019. U trgovini
nedostaje i skladištara, cvjećara, mesara i vozača pa ćemo i njih
morati uvoziti.
Manjak radne snage osjeća se i u poštanskim uslugama pa je
predviđeno da sljedeće godine uvezemo 300 poštara, 200 vozača i
100 šalterskih radnika u toj djelatnosti. U Hrvatskoj nedostaje
čak i logopeda za koje je u 2019. određena kvota od 10 radnih
dozvola. U socijalnoj skrbi sve je izraženiji nedostatak radne
snage pa se taj problem namjerava riješiti, primjerice, uvozom
pet psihologa, 10 socijalnih radnika, 100 njegovateljica, 150
medicinskih sestara i 50 čistačica.
Ukupni broj radnih kvota za 2019. koje je Vlada prihvatila veći
je za njih 1500 u odnosu na prijedlog koji je poslala na
očitovanje socijalnim partnerima. Osim tih novih zanimanja koje
ćemo uvoziti prvi put u 2019., povećao se problem manjka radnika
u zanimanjima koja su već dulje vrijeme deficitarna poput vozača,
građevinskih radnika, kuhara, mesara…
Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske
komore Davorko Vidović kaže da je Vlada u
velikoj mjeri uvažila ono što su poslodavci tražili. On ističe da
ovakav sustav kvota prema zanimanjima ne može pratiti tako
ekstremno povećanje zahtjeva za radne dozvole. Vidović objašnjava
da poslodavci moraju naći točno određena zanimanja iako ljudi
rade različite poslove. Tako, ako uzmu kvalificiranog tesara koji
zna raditi i zidarske poslove, onda moraju platiti kaznu ako
inspekcija nađe tog čovjeka kako radi zidarske poslove, a doveden
je u kvoti tesara.
Vidović kaže da bi trebalo ići prema tome da se napusti taj
sustav i da se kvote određuju po sektorima. Tako bi se samo
odredilo koliko je radnih dozvola na raspolaganju za, primjerice,
graditeljstvo bez navođenja koliko točno kojeg zanimanja. On
ističe da je još bolji slovački model bez kvota u kojem se strani
radnici dovode prema potrebama, odnosno ako poslodavac ne može u
domaćem bazenu naći radnika, onda ga može uvesti.
Veće plaće u trgovini
– Nemamo više ni jednog područja koje nije deficitarno radnicima.
Čak su i sindikati shvatili da uvoz radnika nije nadomještanje
jeftinom radnom snagom – objašnjava Vidović. U uslužnim
djelatnostima poput trgovine veliki je problem jezična barijera
pa se tu radnici moraju tražiti isključivo iz regije.
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica
Štulić smatra da poslodavci mogu naći domaće radnike u
trgovini ako ulože u njihovu edukaciju, povećaju im plaće, a vrlo
je važno, ističe, i regulirano radno vrijeme. Ona smatra da se
uvozom trgovaca neće riješiti problem odlaska radnika iz
djelatnosti trgovine.