Za najteže prekršaje kazne od 20.000 kuna, za telefoniranje u vožnji kazna će biti triput veća, lakše će se ostajati bez vozačke dozvole, a stariji od 67 godina morat će na obvezni liječnički pregled
Već je dulje vrijeme izvjesno da je plan iz Nacionalnog programa
za sigurnost cestovnog prometa kojim je predviđeno da brojka
smrtno stradalih u prometu 2020. godine ne bude veća od 213 teško
ostvariva. Ali upravo ove izmjene zakona i aktivnosti MUP-a i
Fakulteta prometnih znanosti u razdoblju do 2020. usmjerene su
prema postizanju tog cilja.
Samo do ovog ponedjeljka u crnim je statistikama smrti na našim
cestama zavedeno 295 imena. Za upravljačem je odveć onih koji
unatoč oduzetoj dozvoli smatraju da smiju voziti, jurnjava na
našim cestama nije nepoznanica, kao ni vožnja kroz crveno ili
vožnja u pijanom stanju.
Strogo prema recidivistima
Mentalitet nepoštovanja zakonskih propisa u nas je već odavno
praksa kojoj Zakon o sigurnosti prometa na cestama očito nije
uspio stati nakraj. Sve te činjenice potaknule su Ministarstvo
unutarnjih poslova da žurno krene u izmjene postojećeg zakona, a
radna skupina u kojoj su predstavnici MUP-a i stručnjaci s
Fakulteta prometnih znanosti u ponedjeljak je finalizirala
prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti
prometa na cestama.
Privremeno oduzimanje vozila, povećanje novčanih kazna za
prekršaje u prometu na iznos do 20.000 kuna, obvezno izricanje
zabrane upravljanja motornim vozilom, povećanje negativnih
prekršajnih bodova, kažnjavanje nepoštivanja sigurnosnog razmaka
na autocesti, obvezni liječnički pregled nakon 67. godine života,
snimanje vozačkih ispita te mogućnost provjere elektroničkim
putem statusa vozačke osnovne su novosti iz prijedloga koji je
iznjedrila radna skupina.
Otkako su u javnost počeli curiti detalji iz novog prijedloga
zakona, ponajviše se bure bilo podiglo zbog najave privremenog
oduzimanja vozila. Radna skupina predložila je da bi takva kazna
zadesila onog vozača koji je najmanje dva puta već pravomoćno
kažnjen, te ponovno počini bilo vožnju u suprotnom ili
zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj
isključivo za promet motornih vozila, prekoračenje dopuštene
brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na
sat, prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na
alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad
1,5 promila, vožnju prije položenog ispita, kao i vožnju u
vrijeme kad je vozaču oduzeta vozačka dozvola.
Cilj je ove kazne, smatraju predlagatelji, dati do znanja vozaču
koji ponavlja najteže prekršaje da je, ako se ne koristi onako
kako treba, vozilo opasno sredstvo. Isto tako vlasnici vozila bi,
prođe li prijedlog, ubuduće dobro provjerili kome daju automobil,
u čemu će im pomoći još jedna novost iz zakona, a to je provjera
statusa vozačke dozvole na mrežnim stranicama MUP-a, i to bez
naknade. Iako dostupna svima, ta bi novost najviše mogla
koristiti vlasnicima prijevozničkih tvrtki, rent-a-car agencijama
te tvrtkama i pojedincima koji nekomu ustupaju vozilo.
Prijedlogom zakona znatno bi se povećale novčane kazne za najteže
prometne prekršaje, a to su one iste zbog kojih nesavjesni vozač
može ostati bez vozila. Naime, u praksi se pokazalo da sadašnje
kazne ne ispunjavaju svrhu i da počinitelja prekršaja ne
odvraćaju od ponavljanja prometnih prekršaja. Zato se predlaže da
se najveće kazne koje sada iznose od 5000 do 15.000 kuna povećaju
na iznos od 10.000 do 20.000 kuna.
Česte nesreće starijih
Osim što bi vozače nova politika kažnjavanja opalila po džepu, za
te bi prekršaje ubuduće po prijedlogu bilo propisano i obvezno
oduzimanje dozvole. Pola godine ne bi smio voziti onaj tko prvi
put počini jedan od navedenih prekršaja, bez dozvole bi na godinu
dana ostao onaj koga se zatekne u počinjenju prekršaja drugi put.
Za treći i svaki sljedeći put zaštitna bi mjera oduzimanja
vozačke bila dvije godine. Recidivisti bi ubuduće lakše ostajali
bez dozvole jer je plan da se broj negativnih prekršajnih bodova
za najteže prekršaje u prometu s dosadašnjih tri poveća na šest.
To znači da bi se vozačka dozvola ukinula zbog, na primjer, dva
namjerna prolaska kroz crveno, što bi prekršitelja vratilo u
klupu, na edukaciju o prometnim propisima nakon čega bi morao
ponovno na ispit, koji će ubuduće, prođe li prijedlog, biti
sniman zvučno i vizualno. Odredba zbog koje će se zacijelo na
noge dići umirovljenici odnosi se na obvezu odlaska na liječnički
za vozače koji nakon 67. godine idu produljiti dozvolu.
Pri predlaganju te odredbe radna skupina u obzir je uzela da
vozači s navršenih 67 godina i stariji čine 9,1 posto vozačke
populacije u RH te da su lani sudjelovali u 11,7 posto svih
prometnih nesreća. Od ukupno 3974 prometne nesreće u kojima su
sudjelovali, izazvali su ih 2730 ili 68,7 posto. U tim su
nesrećama poginule 24 osobe. Takav se trend nastavlja i ove
godine, kada je u 10 mjeseci u ukupnom broju prometnih nesreća
sudjelovalo oko 11,9 posto vozača starijih od 67 godina.
Vozači te dobi su od ukupno 3347 prometnih nesreća u kojima su
sudjelovali, izazvali njih 2376 ili 71 posto. Smrtno je stradalo
28 osoba. MUP je u sklopu izmjena Zakona o cestama predložio
svoje ponovno uključivanje u proces projektiranja i
rekonstrukcija cesta.
– Naravno da pri donošenju zakona morate poštovati proceduru, ali
daleko od toga da su zakoni klesani u kamenu i da se ne mogu
mijenjati – naglašava ministar Davor
Božinović.
