Od 1. siječnja pozivajući se na novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, lokalna vlast ‘počastit’ će vlasnike i korisnike stanova i poslovnih prostora stotinjak kuna većim godišnjim računima
Osijek, Karlovac, Varaždin, Koprivnica, Prelog, Mursko
Središće… To su samo neki od gradova i općina u kojima od 1.
siječnja 2019. poskupljuje komunalna naknada, i to od desetak do
30 posto.
Pravdajući se da se vrijednost boda za obračun nije mijenjala
godinama, a ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput javnih
površina i rasvjete iz godine u godinu rastu, gradska vijeća ovih
su dana izglasala povećanje vrijednosti boda za obračun te
naknade koju plaćaju vlasnici ili korisnici stambenog, poslovnog,
garažnog i građevinskog prostora.
‘To je prikriveni porez’
U Osijeku je koeficijent povećan s 58 na 70 lipa po četvornome
metru, što za prosječni stan od 60 kvadrata u središtu grada
znači sedamdesetak kuna godišnje više nego dosad. U osječkom
HDZ-u negoduju jer smatraju da se naknada povećava u vrijeme kad
se Vlada trudi porezno rasteretiti građane i gospodarstvo.
Šef osječkog HDZ-a Ivan Radić ocijenio je da se
čak radi o “prikrivenom porezu” jer će građani morati platiti
dodatnih 18 milijuna kuna, a poskupljenje će destimulirati i
poduzetnike koji će odustajati od novih investicija u gradu.
Gradonačelnik Ivan Vrkić vijećnicima je
obrazložio da se vrijednost boda nije mijenjala od 2001. godine,
a troškovi održavanja novoizgrađenih javnih prometnih površina
poput pješačkih nathodnika, trgova, kružnih tokova, parkova,
biciklističkih staza, javne rasvjete i drugog znatno su porasli.
U Varaždinu, gdje naknada raste za 25 posto, oporbeni SDP
upozorava da novca u proračunu ima pa nema potrebe građane
opteretiti s više od osam milijuna kuna. – Sve što će se sad
povećati ekipa koja je bila na vlasti trošila je na odvjetnike,
svoje plaće, uhljebe… Imam hrabrosti podići naknadu ne zato što
želim nekoga opteretiti, nego zašto što želimo graditi grad.
Svako ulaganje u infrastrukturu za građane je najisplativije i
nosi multiplikativne uštede – poručio im je gradonačelnik
Ivan Čehok.
Predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan (HDZ)
napominje da se radi o šest kuna po četvornome metru godišnje, a
i s tim povećanjem komunalna naknada u Varaždinu je, veli, među
najnižima u Hrvatskoj.
U Udruzi gradova kažu da je komunalna naknada strogo namjenski
prihod koji služi građenju i održavanju komunalne infrastrukture,
a vrijednost boda za obračun mijenja se u prosjeku jednom u deset
godina. Prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, polazišnu
osnovu za određivanje vrijednosti boda čini procjena troškova
održavanja komunalne infrastrukture.
‘Opravdana odluka’
– U proteklih deset godina izgrađena je značajna nova
infrastruktura poput nerazvrstanih cesta, vodoopskrbe i odvodnje,
pročistača i javne rasvjete, dio infrastrukture prebačen je na
teret lokalnih jedinica, opseg infrastrukture proširen je novim
zakonom, a uz sve to eksponencijalno rastu ulaganja u
infrastrukturu kroz EU fondove koje treba sufinancirati i
pretfinancirati. Kako niz godina vrijednost boda nije mijenjana,
da je povećan opseg infrastrukture, da su se tržišne cijene
građevinskih radova povećale i da zakon nalaže da se vrijednost
boda uskladi s troškovima održavanja infrastrukture, smatramo da
je promjena vrijednosti boda opravdana – kaže Dario
Runtić iz Udruge gradova.
Hrvatska udruga poslodavaca, međutim, ne misli tako.
– S obzirom na vrlo nisku razinu konkurentnosti i zabrinjavajućeg
zaostajanja Hrvatske za većinom zemalja EU, odgovornost jedinica
lokalne samouprave je stvoriti maksimalno poticajne i održive
uvjete života i poslovanja, koje pozitivno utječu na smanjenje
iseljavanja, koje je sada već kritično. Najavljeno podizanje
komunalne naknade stoga držimo suprotnim interesima društva i
gospodarstva, a osobito je zabrinjavajuća puna autonomija
jedinica lokalne uprave i samouprave pri podizanju troškova
života i poslovanja jer ne postoji zakonsko ograničenje visine
komunalne naknade – kažu u HUP-u.
