Međimurska popevka na UNESCO-vom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
Na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u srijedu, 28. studenog 2018. godine, u Port Louisu, u Republici Mauriciusu, međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija, upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Tom prigodom 28.studenoga 2018. godine u Međimurskoj županiji
održana je konferencija za novinare na kojoj je pored župana
Matije Posavca sudjelovao i predsjednik
Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske
županije Dejan Buvač, zamjenica župana
Sandra Herman, predsjednica Organizacijskog
odbora “Međimurske popevke” Jasna Hajdinjak,
ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek
Sobočan, a čuvarica međimurske
popevke Cecilija Merkač Hudopisk popevkom
je dala obol ovome, za Međimursku županiju iznimnom
danu.
Čitav proces započeo je još 2013. kada je međimurska popevka upisana je Registar kulturnih dobara RH, a 2016. na inicijativu nositelja, uz stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, započelo se s pripremama za izradu nominacije za upis na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima: dr. sc.
Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom
Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom uz
potporu lokalne zajednice i ustanova s područja Međimurske
županije. Pojedinci i institucije sa 73 pisane potpore podržali
su nominaciju što je najviše što je jedna nominacija ikada
dobila. Tek sada nam predstoji veliki zadatak – da popevka i
dalje živi, poglavito kroz nove glazbene izričaje- kazao je
uvodno Dejan Buvač predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno
umjetničkih udruga Međimurske županije.
O samoj popevki govorila je predsjednica Organizacijskog odbora “Međimurske popevke” Jasna Hajdinjak koja je među ostalim kazala: “Međimurska popevka neizostavan je dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, koji pozornost privlači i izvan državnih granica. Sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem). Prema starosti stihova i prema metričkoj strukturi melodije, napjevi se mogu grupirati u starije i u novije napjeve, a po oblikovno-stilskom i motivsko-tematskim obilježjima na epske i lirske pjesme.
Ova živa glazbena tradicija važan je čimbenik društvenog
povezivanja i dio obiteljskih i prijateljskih okupljanja
Međimurki i Međimuraca. Smotra “Međimurska popevka”uvelike je
pridonijela dobivanju ovoga značajnog statusa, budući je kroz nju
od 1971. godine prošlo više od 8.000 izvođača (solista i
folklornih skupina), a od zaprimljenih 2.200 napjeva izvedeno ih
je više od 800. Ako pridodamo predsmotre, “Pesmarice naših
mamica”, dječje popevke govorimo o više od 20.000 izvođača –
čuvarica i čuvara međimurske popevke. Na kraju je zahvalila svima
koji su u više od 46 godina na bilo koji način pridonijeli
njegovanju izvorne međimurske popevke, a posebno sadašnjim i
bivšim “Slogašima”.
Uvrštavanje međimurske popevke na ovaj reprezentativan popis izniman je uspjeh za Međimurje, ostvaren dugogodišnjom suradnjom s Ministarstvom kulture, Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO i hrvatskim stručnjacima iz različitih znanstvenih i stručnih institucija. ” Ne postoje velike i male države, veliki i mali narodi, veliki i mali ljudi. Postoje samo države, narodi i ljudi koji drže do svoje povijesti, poštuju svoju tradiciju i kulturu.
Međimurska popevka je institucija , duboko utkana u osobnost i mentalitet međimurskog čovjeka. Međimurci su uz popevku slavili, tugovali, ispraćali i dočekivali. Da nije bilo popevke, ne bi bilo niti Međimurja u današnjim granicama jer tijekom mirovnih pregovora u Parizu 1919. godine upravo međimurska popevka u obradi dr. Vinka Žganca bila presudan čimbenik kojim su pobijeni svi argumenti protivnika koji se pozivao na svoje “povijesno pravo” na naš kraj.
Popevka je bila inspiracija i mnogim djelima klasične glazbe, poznata je činjenica da je službena himna Savezne Republike Njemačke “Das Lied der Deutchland” koju je komponirao Joseph Hydn koji je govorio i hrvatski jezik nastala iz naše popevke “Vjutro se ja rano stanem”.
Župan Posavec je zahvalio svima koji su pridonijeli ovom velikom
uspjehu, posebno istaknuvši Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga
Međimurske županije koja okuplja čuvare popevke iz Međimurja,
Mađarske i Republike Slovenije, Tetu Lizu,
Lidiju Bajuk, Mariju Tuksar, Žigu, nazočnu
Merkač, istaknuvši na kraju da je ovo velika čast, ali i obveza
te će Međimurska županija i nadalje kroz popisivanje
nematerijalne baštine, poticanje provedbe programa zaštite i
očuvanja različitih tradicijskih znanja i umijeća putem
radionica, obrazovnih i izvannastavnih programa, dokumentiranja,
istraživanja, međunarodne suradnje i drugih aktivnosti intenzivno
raditi na očuvanju popevke – nematerijalne kulturne baštine
čovječanstva.
