Osim što je ravnatelj ustanove za zaštitu prirode 'Međimurska priroda', Golub je magistar znanosti upravljanja zaštićenim područjima prirode
UNESCO-ov program ‘Čovjek i biosfera’ pokrenut je 1971. godine, s ciljem uspostave znanstvenih osnova za poboljšanje međuodnosa čovjeka i njegovog okruženja. Taj program kombinira prirodne i društvene znanosti, ekonomiju i edukaciju kako bi se poboljšalo ljudsko življenje te omogućilo ravnopravno korištenje resursa diljem planeta. Program promovira inovativne pristupe ekonomskom razvoju, koji razvoj pritom mora biti društveno i kulturno prikladan, ali i ekološki održiv.
Program se ostvaruje kroz UNESCO-vo proglašenje ‘rezervata biosfere’ koji se proglašavaju kao dodatni međunarodni brend nad područjima koja su već zaštićena prema nacionalnom zakonodavstvu zaštite prirode. Što se tiče Hrvatske, već od 1970-ih godina na listi UNESCO-a je Velebit, a od srpnja 2012. godine i Regionalni park Mura-Drava koji pokriva (između ostalih županija) i značajni dio teritorija Međimurske županije. Svjetska mreža biosfernih rezervata trenutno broji 686 područja u 122 zemlje, uključujući i prekogranične rezervate biosfere kakav je upravo naš Mura-Drava-Dunav proglašen u srpnju 2012. godine između Hrvatske i Mađarske.
– Iako riječ ‘rezervat’ kod lokalnih dionika izaziva nepovjerenje, ovdje nije riječ o proglašenju strogih kategorija zaštite, već o UNESCO-vom prepoznavanju regionalnih i nacionalnih napora u zaštiti prirode koja uključuje i lokalnog čovjeka kao najvažnijeg zaštitara prirode. Ako, naime, lokalni čovjek nije zaštitar svoje zavičajne prirode, nikakvi zakoni niti međunarodni instrumenti ne mogu sačuvati vrijednosti koje smo baštinili, posebnosti koje su se očuvale sve do našeg vremena – kaže Siniša Golub. Kako bi se poboljšala komunikacija između hrvatskih proglašenih rezervata biosfere i međunarodnih tijela zaduženih za provedbu, praćenje i unapređenje stanja, ministar zadužen za poslove zaštite prirode, Tomislav Ćorić je 24. rujna 2018. imenovao je Nacionalni odbor za UNESCO-ov program “Čovjek i biosfera”. Odbor je sastavljen od stručnjaka, ujedno i praktičara u upravljanju zaštićenom prirodnom i kulturnom baštinom koji profesionalno rade u hrvatskim rezervatima biosfere ili su na drugi način vezani uz njihovo istraživanje i vrednovanje. Između ostalih, u Odbor je imenovan i mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.
Osim što je ravnatelj ustanove za zaštitu prirode, Golub je magistar znanosti upravljanja zaštićenim područjima prirode. Prošle godine sudjelovao je kao hrvatski predstavnik na konferenciji UNESCO-a posvećenoj programu “Čovjek i biosfera” u Francuskoj. Imenovanje u ovaj Odbor je ukazana čast, iako podrazumijeva još više posla pored svih redovnih obaveza.
S obzirom da je to zasad jedina konkretna UNESCO kategorija zaštite (materijalne) baštine u Međimurju, logično je da Međimurje ima svojeg predstavnika u nacionalnom Odboru.
– Drago mi je da nadležno ministarstvo prepoznaje naš rad, jer zaštićena područja nisu samo nacionalni parkovi i parkovi prirode. Od 2007. godine otkako djeluje Javna ustanova Međimurska priroda, postigli smo vrijedne rezultate u aktivnom upravljanju zaštićenom prirodom u Međimurju. Izazovi su veliki, ali UNESCO brend već nam sad pomaže u nekim procesima. S obzirom na novoimenovani sastav Odbora, vjerujem da će se mnoge stvari pokrenuti u pravom smjeru te da ćemo instrument ‘rezervata biosfere’ koristiti kao polugu održivog razvoja, na način kako to rade u zemljama koje su shvatile značaj tog brenda – kaže Siniša Golub o imenovanju.
Inače, projekt revitalizacije pašnjaka u Općini Sveti Martin na Muri, poznatiji kao Ergela međimurskog konja u Žabniku, dobio je dodatne bodove i potporu EU fondova upravo zbog činjenice što je smješten u Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. To je zasad najbolji primjer benefita koje na lokalnu razinu donosi status rezervata biosfere proglašenog od UNESCO-a.