Hrvatskoj nedostaje više od deset tisuća radnika. Kvote za strane se povećavaju, a pokušavaju ih privući i neke međimurske tvrtke
Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih
osigurana radna mjesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad
velik gotovo kao Gospić. No, po svemu sudeći, to se neće
dogoditi. Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odljeva
stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze
u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih
Hrvatska donekle uspijeva dovući radnu snagu su Bosna i
Hercegovina, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše
stranaca.
Tko će voditi meditaciju?
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, strane
državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta. Kod nas ne
žele raditi ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stupnja
obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca,
a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema
interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gdje se od
traženih 150 javilo desetak stručnjaka. Pilot se nije javio ni
jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži
samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operni pjevač. A samo
jedan baletan – od dvanaest koliko ih nedostaje – trenutačno
pregovara o poslu u Hrvatskoj.
O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci,
pogotovo u građevinskom sektoru.
Osim standardne potrebe za liječnicima i stomatolozima, kuharima,
mesarima, vozačima, pastirima… u kvotama za strance predviđena
su i radna mjesta za stručnjake za poduku tzv. mindfulness
meditacije, operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa
EFD, rukovoditelje šumskih žičara, radnika u akvakulturi,
specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča… za
koje se nije javio baš nitko.
Iako se sve vrijeme ističe kronični nedostatak radnika u
građevini (kvota za strance iznosi 11.755) i turizmu (kvota je
8930), u njima se ipak solidno popunjavaju radna mjesta, za
razliku od prehrambenog sektora u kojem je najmanje iskorištenih
radnih dozvola. Traži se čak pet stotina stranaca za preradu
ribe, nedostaju slastičari, pekari, vozači dostavnih vozila. Od
1278 radnika koliko ih traži prehrambena industrija slobodno je
ostalo još 919 mjesta.
I u ovogodišnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore o
preprekama za poslovanje nedostatak radne snage apostrofiran je
kao jedan od problema. Vlada je u nekoliko navrata ove godine
povećavala kvote za nova zapošljavanja stranaca pa je od početnog
broja odobrenih kvota za zapošljavanje 21.210 stranaca ta brojka,
po podacima MUP-a, sada narasla na 29.769.
Na nju je upozorio i Saša Novaković iz tvrtke
Eko-Međimurje iz Šenkovca, koji je ponudio posao radnicima
Uljanika. Kako je rekao za Večernji, godinama se pokušava privući
radnike raznim mjerama, od bonusa dobrodošlice i 13. plaće do
stipendija. I drugi poslodavci iz Međimurja, odakle je mnogo
ljudi otišlo u zapadne zemlje, posebice u Njemačku, kojoj stalno
trebaju radnici svih struka, od zanatlija i medicinara do
industrijskih radnika i brojnih stručnjaka, pokušavaju ih privući
oglasima, veleplakatima…
Nude stan i hranu
Vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat radnicima s
blokiranim računima obećao je podijeliti pozajmice, koje će
vratiti kad se financijski oporave.
Radnike u Hrvatskoj istodobno aktivno mame strani poslodavci.
Godinama, a posebice nakon ulaska Hrvatske u EU, redovito dolaze
strane kompanije za regrutiranje zaposlenika iz raznih branši –
od zdravstva do građevine. No problem i neravnotežu na tržištu
rada dodatno su poremetili i regruteri koji u posljednje vrijeme
obilaze i BiH i Srbiju, što je susjedni bazen iz kojeg Hrvatska
crpi najviše stranih radnika.
Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gdje su plaće
znatno više nego u tim zemljama. Primjerice, na ovotjednoj
konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti
da je plaća sobarice u Srbiji 300 eura mjesečno, a u Hrvatskoj se
za taj posao dobije oko 700 eura, uz besplatni smještaj i
hranu.
Stoga nije čudno što u agencijama i zavodima za zapošljavanje u
Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji plaćom i smještajem
pokušavaju privući radnu snagu na radna mjesta na koja se nitko
ne javlja.