Međimurska rivijera s 2600 kvadrata ljekovitih voda tek je djelić turističkog bogatstva
Prije osamdeset godina na tom je mjestu bio drveni bazen četiri puta tri metra, a danas je u Svetom Martinu ogroman vodeni park s više od 2600 četvornih metara vodenih površina i unutarnji bazeni s termalnom vodom koja je, prema analizama, među najljekovitijima u Europi. Terme Sveti Martin znatno su pomogle da Međimurje dobije čak dva priznanja EDEN – Europska destinacija izvrsnosti, koja dodjeljuje Europska komisija.
Prvo je tu nagradu, još 2006., dobila općina Sveti Martin na Muri
kao turistička destinacija na ruralnom području, a potom 2015. i
Gornje Međimurje za turizam i lokalnu gastronomiju. No, krenimo
redom. Priča o toplicama počinje 1911., kad je englesko-mađarska
tvrtka London Budapest provela istraživanja nadajući se bogatom
nalazištu nafte. No, otkrili su – toplu vodu. I to
ljekovitu.
Zbog izuzetnog mineralizacijskog sastava termo-mineralne vode i ugljičnog dioksida, ta je voda jedno vrijeme, osim za kupanje, korištena i za piće, pa se do Drugog svjetskog rata prodavala u bocama kao “Međimursko jodno vrelo Selnica – Sv. Martin na Muri” i “Mineralno međimursko vrelo Vučkovec”. Na temeljima izvorišta nastale su terme s hotelom Spa Golfer, jedna od najvećih greenfield investicija u nas. U Sveti Martin na pripreme dolaze sportske reprezentacije iz Hrvatske i inozemstva, pa čak i iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nedavno je ondje održano i Svjetsko prvenstvo u trčanju na 100 kilometara, koje je okupilo 350 ultramaratonaca i ultramaratonki iz Japana, Australije, Brazila, Južnoafričke Republike i većine europskih zemalja.
Osvježenje na vinskoj cesti
Hotel je prvi u Hrvatskoj usvojio standard “bike hotela” i pokrenuo postupak dobivanja oznake “Run friendly hotel”. Gornje Međimurje postalo je tako popularno odredište za bicikliste i trkače. Na raspolaganju je oko 750 kilometara biciklističkih staza. Za početnike i rekreativce nudi se, primjerice, tridesetak kilometara duga dionica uz rijeku Muru. Može se zastati i okrijepiti u Mlinarskoj hiži, te razgledati mlin u Žabniku, najsjevernijoj točki u Hrvatskoj. Mlin je jedinstveni objekt tradicijske graditeljske baštine u Hrvatskoj, s mlinskim kamenom s početka prošlog stoljeća.
Prvo brašno njime je samljeveno 1902. U Centru za posjetitelje osmišljen je i multimedijski postav “Jedan dan u životu mlinara”. Priča je to o mlinaru Francu Žalaru i o životu uz rijeku Muru, prikazana na moderan, interaktivan način. “Svaki posjetitelj nakratko postaje mlinar, budi se kao mlinar i radi njegove svakodnevne poslove”, kažu u Centru.
Javna ustanova za zaštitu prirode Međimurska priroda u Žabniku je uredila prostor za ergelu zaštićene i ugrožene pasmine međimurskog konja. Ta autohtona hrvatska pasmina radnih konja uzgojena je i pasminski stabilizirana u Međimurju od sredine 18. do kraja 19. stoljeća. Međimurski hladnokrvni konj je danas kulturno-povijesna baština Međimurja i Hrvatske, prva kultivirana i najstarija hrvatska autohtona pasmina konja.
Vožnja se nastavlja stazama uz Muru i preko brežuljaka.
Osvježenje nude i vinarije na vinskoj cesti, u kojima se mogu
kušati pitki sauvignoni, graševine, rajnski rizlinzi, crni
pinoti, žuti muškati… I pušipeli, autohtona sorta vina.
Proizvodnja te županijske robne marke vina pod nadzorom je
povjerenstva, a prije puštanja u promet pušipel mora imati ocjenu
kvalitetnog ili vrhunskog vina sa zaštićenom oznakom
izvornosti.
Vino su, inače, na međimurskim brežuljcima uzgajali još stari Rimljani koji su taj kraj nazivali otokom između Mure i Drave, a tu su svoje vinograde imali i Zrinski.
Za nove hedoniste
Vinu je posvećena i jedna od najvećih enoloških manifestacija u Hrvatskoj – Urbanovo u Štrigovi, gdje se svakog svibnja okupljaju ljubitelji fine kapljice. Slogan je ove godine bio “Za generaciju novih hedonista” jer u udruzi vinara i vinogradara Hortus Croatiae žele privući baš te mlade generacije. Organizira se i festival pušipela, a vrhunac je Vinski bal u kuriji Terbotz. Jedino Međimurje u Europi ima dva EDEN-a, kaže Rudi Grula iz Turističke zajednice Međimurske županije.
