Cijela se hrvatska knjižničarska zajednica protivi prijedlogu Zakona. Njime se, među ostalim, omogućuje otvaranje privatnih knjižnica te dokida struka. U budućnosti će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara
Ministarstvo kulture priprema novi Zakon o knjižnjicama i
knjižničnoj djelatnosti, a konačnim prijedlogom Zakona nisu
zadovoljni u Hrvatskom knjižničarskom društvu. Tim povodom javila
nam se Natalija Hrženjak Šopar,
predsjednica Knjižničarskog društva Međimurske županije. Poslala
nam je priopćenje Hrvatskog knjižničarskog društva koje potpisuje
dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica HKD-a.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
– Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona o knjižnicama i
knjižničnoj djelatnosti, Ministarstvo kulture pripremilo je novi
Zakon kojem se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica,
uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo
Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog
prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo
dvije tisuće šesto primjedbi. Većina tih primjedbi je odbijena
bez valjanog pravnog obrazloženja.
Prijedlog Zakona je trenutačno u saborskoj proceduri, a
knjižničari strahuju od mogućnosti da bude izglasan.
Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu
građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o
knjižnicama štetno je za razvoj društva.
Među ostalim, prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih
knjižnica. Svrha toga je nejasna i otvara prostor špekulacijama,
jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost.
U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim
rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju “javne” knjižnice,
što je loš prijevod za “public”, tj. “narodne” knjižnice.
Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i
visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica,
a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i
visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja
knjižnica u vlastitu sastavu.
Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i
voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske
struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je
nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni
djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje
knjižničara.
– Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i
uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i
rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time
zapravo u velikoj mjeri “legalizirali” različiti slučajevi
sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u
knjižnicama koji su već izazvali javnu pozornost. Brisanje
stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao
obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo
donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične
građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima,
savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih
programa, kazala je dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog
knjižničarskog društva.
Kako bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama,
Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za
zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog
sabora te svim saborskim zastupnicima.