Martina Oršuš bit će jedna od 30-ak Roma koji pohađaju visokoobrazovnu ustanovu
Ostvariti akademski uspjeh već samo po sebi nije jednostavno, a
još je teže kada te sustav obeshrabruje te “vrišti” da ti to ne
možeš.
– S takvim se osjećajem suočavaju Romi. Guši im se motivacija, a
obrazovni im sustav poručuje da bi bilo najbolje da odustanu –
govori 20-godišnja Martina Oršuš. Ona nije
odustala iako je više puta pomislila na to pa je nakon završene
osnovne i srednje škole te stjecanja zvanja medicinske sestre
upisala i fakultet. Sad s uzbuđenjem čeka ponedjeljak – i prvi
dan nastave na studiju sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u
Zagrebu.
Želim se isticati uspjehom
Iako se čini trivijalnim naglasiti da je završila osnovnu i
srednju školu, brojke pokazuju da to uspije tek manjina romske
djece. Čak 70 posto njih “ispadne” iz sustava tijekom
osnovnoškolskog obrazovanja, a potom manjina upiše srednju školu
pa je tako lani to učinilo svega 805 Roma. Poražavajući je i
podatak da samo 10 posto upisanih uspješno završi srednju školu,
a broj onih koji se potom odluče za fakultet marginaliziran je u
odnosu na ukupno 17 tisuća Roma koji žive u Hrvatskoj. Tako će
Martina Oršuš biti jedna od 30-ak Roma koji pohađaju
visokoobrazovnu ustanovu, a točna brojka se ne zna jer
institucije ne vode evidenciju.
– Većina mladih odustaje zbog diskriminacije, mi smo svjesni što
ljudi o nama misle i to nas obeshrabruje – kaže Martina Oršuš
koja živi u Paragu, najvećem romskom naselju u Međimurskoj
županiji. – Tamo nas se otvoreno diskriminira. Nadala sam se da
će biti malo bolja situacija u Zagrebu, no nakon nedavnih
pucnjava sam u strahu. Razmišljam bih li trebala govoriti da sam
Romkinja. Nerede rade pojedinci, nismo svi takvi – ističe
Oršuš kojoj je cilj isticati se uspjehom, a ne etničkom
pripadnošću.
O diplomi sanja još otkako je krenula u školu te se jako trudila
kako bi položila državnu maturu. Bila je presretna kada je
upisala preddiplomski studij. Voljela bi i na magisterij, a potom
i predavati. Tada bi radila na motiviranju romske djece da se
školuju jer profesori i učitelji imaju veliku ulogu.
– Neki Romima samo daju dvojke da ih se riješe, niti ne očekuju
više od njih i onda ta djeca i povjeruju da nisu za više – govori
Martina Oršuš te dodaje kako je jako važna i podrška obitelji,
odnosno roditelja. Mnogi, naime, očekuju od svoje djece da se
sami uzdržavaju već nakon osnovne škole.
– Ja sam jedina od svojih šestero braće i sestara koja ide na
fakultet. Cijela je obitelj jako ponosna na mene, jako sam sretna
zbog toga. Iako smo siromašni, pomažu mi i financijski koliko
mogu – kaže.
I na poslijediplomski
Kada završi fakultet, Martina Oršuš će biti jedna od tek 20-ak
osoba iz romske zajednice s diplomom, a još je neobičnije to što
je žena kojih je na tom popisu uvjerljivo manje. Prava Romkinja u
Hrvatskoj koja je završila fakultet bila je pak danas 42-godišnja
magistra farmacije Nura Ismailovski.
