Vlada ostaje pri svim prijedlozima, ali tvrdi da je s mirovinskim fondovima spremna razgovarati o 27 posto dodatka za 2. stup, no o radu do 67. godine od 2031. nema razgovora
Sindikati su zaprijetili da će izvesti radnike na ulicu zbog
ranijeg produljenja radnog vijeka na 67 godina i oštrijeg
umanjenja prijevremenih mirovina! Na sastanku zatvorenom za
medije, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavilo je
jučer svoj prijedlog mirovinske reforme sindikatima i
poslodavcima, no sindikati su nakon nepunih sat vremena razgovora
napustili skup jer ih je, kažu, ministar stavio pred gotov čin.
Štite ljude s malim plaćama
Vlada predlaže da se do 2031. godine radni vijek povisi na 67
godina života i o tome, rečeno je sindikatima, nema pregovora,
kao ni o iznosu penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu.
Umjesto 0,1 do 0,34 posto umanjenja za svaki mjesec ranijeg
odlaska u mirovinu, od iduće bi godine umanjenje bilo isto za sve
– 0,34 posto za mjesec, oko 4 posto za godinu i 20 posto za pet
godina.
– Žao mi je što su sindikati nezadovoljni prijedlogom, ali
zadovoljan sam što su ga podržali poslodavci – rekao je
ministar Pavić nakon sastanka. Na brifingu koji
je kasnije pripremljen za medije, rečeno je da će javna rasprava
službeno početi u utorak, i pred građane Vlada izlazi s većinom
dosadašnjih prijedloga: radni će se vijek od iduće godine ženama
povećavati za četiri mjeseca godišnje dok se 2027. ne izjednače s
muškarcima, a od 2028. svima će se radni vijek povećavati za šest
mjeseci godišnje dok 2031. godine ne dođemo do radnog vijeka do
67. godine.
Automatski će se povećavati i dob za prijevremenu mirovinu na 62
godine, uz umanjenje od 4,08 posto mirovine po godini. Promjena
zakona predviđa jače otvranje tržišta rada postojećim
umirovljenicima koji će moći raditi do 20 sati tjedno uz
zadržavanje mirovine. Novost je da će se za tri posto povećati
najniža mirovina koju trenutačno prima oko 243.000 umirovljenika.
To su ljudi koji su tijekom radnog vijeka zarađivali minimalnu
plaću ili do 75 posto prosječne plaće te bi im mirovina bila
bitno niža da nije uveden umirovljenički minimalac.
Kad je riječ o mirovinama koje će se isplaćivati iz drugog stupa,
u javnu raspravu ide prijedlog da će 27 posto dodatka na mirovinu
dobiti samo osobe koje se vrate u prvi stup, no u razgovorima s
novinarima rečeno je da će Vlada istodobno pregovarati s
mirovinskim fondovima i koalicijskim partnerima i o rješenju koje
bi podrazumijevalo isplatu 27 posto dodatka i za osiguranike 2.
stupa, bez uvjetovanja povratka u 1. stup. Zašto cijela priča
nije objavljena prije nije rečeno, no u sklopu tih razgovora
traži se rješenje za 300.000 osiguranika 2. stupa koji imaju male
plaće, čije bi mirovine pale ispod zajamčenog minimalca čak i kad
bi im se isplatilo 27 posto dodatka.
Vlada je, čulo se, spremna prihvatiti rješenje koje će pokazati
gdje naći 40 milijardi kuna, koliko će stajati isplata tog
dodatka za osiguranike drugog stupa do 2040. godine, no
Ministarstvo zasad ostaje pri svom prijedlogu da se isplata
dodatka financira iz mirovinske štednje koju će umirovljenici
drugog stupa vratiti u prvi stup. Do 2020. godine u mirovinu će
otići oko tri tisuće žena osiguranica drugog stupa i njihova će
mirovina biti u prosjeku 600 kuna manja ne dobiju li taj dodatak.
Inflacija, a ne formula
– U suglasju s fondovskom industrijom i koalicijskim partnerima
gledamo kako najbolje naći ta sredstva da ih barem izjednačimo sa
sadašnjim umirovljencima – rečeno je u Ministarstvu rada.
U javnoj raspravi neće se naći prijedlog HNS-a da se ljudima koji
zadrže mirovinu drugog stupa kao odšteta isplati 20 posto njihove
štednje, no potvrđeno je da se o prijedlogu i dalje razgovara,
slično kao i o planu HDZ-a iz izbornog programa da ta isplata
bude 10 posto. – Razgovori se svode na to kako osigurati 27 posto
dodatka a da prijedlog bude financijski održiv – kazao je
sugovornik iz Ministarstva.
Buduće mirovine iz drugog stupa neće se usklađivati prema
švicarskoj formuli nego prema stopi inflacije, što će,
uvjeravaju, biti povoljnije za osiguranike. Također, tražit će se
subvencije iz Europskog socijalnog fonda za tvrtke koje radnicima
uplate treći stup.
