Ovo je prvi slučaj ove bolesti ove godine, a treći slučaj u našoj županiji unatrag 10 godina
Jučer se u medijima pojavila informacija kako se u zagrebačkoj
bolnici jedna osoba iz Međimurja koja je u teškom stanju i bori
se za život. O čemu se radi i da li je točna ta informacija,
upitali smo ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije Prim. Marinu Payerl-Pal, dr. med.
– Prošli tjedan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Djelatnost
za epidemiologiju ZZJZ Međimurske županije je dobila prijavu
jednog potvrđenog slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila s
područja Međimurske županije. Osoba je hospitalizirana. Od strane
Djelatnika Zavoda učinjen je epidemiološki izvid na adresu
stanovanja oboljele osobe – kaže Marina Payerl-Pal.
Prilikom izvida učinjena je posjeta Općini i ambulanti
obiteljskog liječnika u Općini, te su podijeljene obavijesti
za pučanstvo s osnovnim informacijama o bolesti i mjerama
zaštite.
– Obzirom na pojavu bolesti i utvrđenu prisutnost komaraca
u raznim fazama razvoja predložili smo da se provedu mjere
larvicidne i adulticidne dezinsekcije u radiusu od 500 m od
adrese oboljele osobe a na području cijele općine mjere
dezinsekcije u okviru obveznih preventivnih DDD mjera, a temeljem
Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih te Programa mjera
suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca
(artropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i
sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku
Hrvatsku – rekla nam je ravnateljica.
O pojavi bolesti i potrebnim mjerama je obaviještena Uprava za
sanitarnu inspekciju u Čakovcu i Služba za zarazne bolesti
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ovo je prvi slučaj ove
bolesti ove godine, a treći slučaj u našoj županiji unatrag
10 godina (prvi je bio 2013. godine, a drugi slučaj
2017.).
Dr. Marina Payer-Pal poslala nam je i više informacija o virusu i
bolesti te važne informacije o prventivnim mjerama.
O virusu i bolesti:
Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice
Za prijenos virusa neophodan je vektor/ komarac iz roda Culex,
iako virus prenose i druge vrste komaraca
(Aedes/ Anopheles).
Čovjek, konji i ostali sisavci ( mačke, psi…) zaraze se ubodom
zaraženog komarca.
Nije opisan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka ili s životinje
na čovjeka.
Zaraza WN virusom najčešće prolazi nezapaženo, bez znakova
bolesti ( oko 80 % slučajeva).
Oko 20 % zaraženih će nakon inkubacije koja traje 3 do 15 dana
razviti smetnje koje nalikuju na gripu ( temperatura,
glavobolja,malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, moguć je
proljev i osip). Umor može trajati tjednima.
Samo mali broj zaraženih ( manje od 1 % ) razvit će teški oblik
bolesti sa zahvaćenim središnjim živčanim sustavom ( encefalitis,
meningitis), tada se mogu javiti zakočenost šije, povišena
tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor,
poremećaj svijesti… što nepohodno zahtjeva hospitalizaciju.
Veći rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60
godina, te osobe oslabljenog imuniteta ( oboljeli od malignih
bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici, bubrežni
bolesnici…) .
Najvažnije je provoditi preventivne
mjere:
Za osobnu zaštitu koristiti repelente, nositi odjeću dugih
rukava i nogavica, staviti mrežice na prozore.
Za razvoj komaraca neophodna je voda stoga je:
– potrebno redovito isprazniti sve spremnike za vodu –
kante, vaze na groblju, plitice ispod tegli, bačve za
skupljanje kišnice i sl. ( najmanje 1x tjedno )
– uklanjati predmete koji na bilo koji način mogu skupljati vodu-
igračke, gume, bazeni , krupni otpad.
Napušteni bunari s vodom, slabo zatvorene septičke jame,
pojila za životinje, zaostale lokve također su
potencijalna legla komaraca. Općine i gradove dužne su planirano,
organizirano i sustavno provoditi opće preventivne DDD
mjere.